“Velikosrpska agresija nije floskula, nego tragedija”
Želim da ova Vlada sljedeće četiri godine iskoristi za rješavanje brojnih pitanja iz agresije na Hrvatsku, koja su zapreka normalizaciji odnosa, rekao je Plenković
Ubuduće će se i putnike iz EU kontrolirati u bazi podataka kad budu prelazili vanjske granice. Slovenija to tumači i kao strožu provjeru Hrvata
Premijer Andrej Plenković došao je jučer u Bruxelles na posljednji sastanak Europskog vijeća u ovoj godini, a uoči početka summita u izjavi novinarima na ulasku komentirao je prekjučerašnju izjavu premijera Srbije Aleksandra Vučića koji je ustvrdio da je velikosrpska agresija na Hrvatsku floskula. – Što se tiče vremena velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, moj je stav sasvim decidiran i jasan. Nažalost, nije riječ o floskuli, nego o tragediji koja se dogodila i Hrvatskoj i BiH – rekao je Plenković. Vučić je, podsjetimo, na konferenciji za novinare u Beogradu, na kojoj je kritizirao Hrvatsku zbog blokade otvaranja 26. poglavlja u pregovorima Srbije s EU, izjavio da ne namjerava “slušati bilo kakva predavanja onih koji tvrde da cijela povijest počinje i završava floskulom o velikosrpskoj agresiji.”.
Nije aprioran stav
Plenković je srpskom premijeru jučer iz Bruxellesa poručio da činjenica da je Hrvatska dala suglasnost za druga dva poglavlja dokazuje da se “ne radi o nekakvom apriornom stavu” protiv Srbije, nego o “preciznim i jasnim argumentima hrvatske strane”. – Želim da ova Vlada sljedeće četiri godine iskoristi za rješavanje brojnih rezidualnih pitanja iz agresije na Hrvatsku koja su zapreka punoj normalizaciji odnosa i okretanju prema budućnosti – dodao je Plenković. Lideri 28 zemalja EU okupili su se jučer na posljednjem sastanku Europskog vijeća u ovoj godini, na čijem je dnevnom redu bilo pet tema, ali nijedna dominirajuća. Umjesto toga, summitom je nekako dominirao osjećaj da svi jedva čekaju da se oproste od godine prepune loših vijesti za EU, od britanskog referenduma o izlasku do podjela među državama zbog migrantskih kvota. Jedna od tema bila je jačanje sigurnosti vanjskih granica EU nakon terorističkih napada i migrantske krize, a lideri 28 država pozdravili su izmjene Schengenskog zakonika koje će omogućiti uvođenje sustavnih provjera na vanjskim granicama. Dosad propisi nisu dopuštali sustavnu provjeru državljana zemalja EU na vanjskim granicama, zbog čega i postoje “brzi” trakovi za prolaz građana EU, ali ubuduće će se i takvi putnici sustavno kontrolirati u bazi podataka kad budu prelazili vanjske granice. Pitanje je samo koje vanjske granice. Slovenija, čini se, interpretira to kao vanjske granice schengenske zone, što znači da bi se postrožile i provjere hrvatskih državljana na Bregani ili Macelju. Hrvatska to tumači drukčije, kao režim koji će se primjenjivati na vanjskim granicama Unije, ne schengenske zone.
Opet provjera na Bregani?
– Želimo da bude jedinstveni tretman država članica koje jesu u Schengenu i onih koje su izvan Schengena. S obzirom na to da se Hrvatska priprema za schengenski sustav, ne želimo da nam bilo kakve odluke u naknadnom kontekstu donesu ili operativne ili financijske probleme na granicama s ostalim članicama EU – rekao je premijer Plenković. Slovenski premijer Miro Cerar najavio je da će Slovenija provoditi novi režim sustavnih kontrola na svojoj vanjskoj granici schengenske zone, ali da će uzeti u obzir princip proporcionalnosti. To bi značilo da neće provjeravati baš svakog putnika ako bi to dovelo do gužvi na graničnim prijelazima.
Hrvatska traži isti tretman članica koje jesu u Schengenu i onih koje su izvan Schengena