Od napretka nisu svi imali koristi
Prvi put EBRD-ovo tranzicijsko izvješće analizira ekonomsku nejednakost i uključivost građana s obzirom na obiteljsko i zemljopisno podrijetlo i spol 1,5-2
Ministrica gospodarstva Martina Dalić poručila je da gospodarski rast koji se ne može prenijeti na sve slojeve društva nije održiv valentina.wiesner-mijic@vecernji.net Stvaranje novih radnih mjesta, boljih i bolje plaćenih, permanentan je cilj ove Vlade. Gospodarski rast koji se ne može prenijeti na sve slojeve društva nije održiv. On je najzdraviji temelj za stabilnost društva i demografsko jačanje koje će pretvoriti Hrvatsku u zemlju u koju se ljudi vraćaju, a ne napuštaju je tražeći bolji standard – istaknula je ministrica gospodarstva Martina Dalić na predstavljanju tranzicijskog izvješća Europske banke za obnovu i razvoj koje se prvi put otkad ga radi ova financijska institucija fokusiralo na ekonomsku nejednakost i uključivost građana s obzirom na obiteljsko i zemljopisno podrijetlo i spol.
Otežavanje reformi
EBRD nije samo banka, nego i institucija koja odražava politički vjetrokaz EU pa je poruka koju šalje znakovita: na našu lokalnu razinu spušta globalni problem rastuće nejednakosti koja je prouzročila bujanje populizma i otežala reforme koje žele provesti. – Izvješće upućuje na činjenicu da nisu svi imali koristi od ostvarenog prosperiteta. Unatoč tome što je niža u odnosu na početak tranzicije, i dalje ostaje percepcija rastuće nejednakosti. Uvjerenje da su reforme stvorene za dobrobit drugih dovelo je do obrata u političkoj i ekonomskoj tranziciji te otvorilo put protureformskom populizmu – konstatirao je Ralph De Haas, direktor istraživanja EBRD-a, ističući nužnost reformi za jednake šanse. Govoreći o ljudima koji od početka tranzicije nisu ostvarili pomak u bogatstvu, ističe da su to pripadnici srednje ili niže srednje klase u bivšim sovjetskim i zemljama istočne Europe. – Oni još hvataju veće plaće koje je drugima donijela globalizacija i robna razmjena – ističe De Haas. U Hrvatskoj je, kaže, pozitivno što su te razlike manje nego globalno, a smanjila se i razlika u raskoraku doživljaja sreće u odnosu na zapadne zemlje.
Popraviti opću produktivnost
Manji nam je i utjecaj backgrounda (bogatstva) roditelja na uspjeh, no ipak je veći nego utjecaj spola. Peter Tabak, vodeći ekonomist EBRD-a za regiju, poručio je da se u kreiranju strategije za 2017. fokusiraju i na produktivnost radne snage koja nam je, kao naciji koja demografski stari, jako bitna. U nekim smo sektorima (poljoprivreda, IT, telekomunikacije i financijski servisi) tu bolji od zapadne Europe, no u svim drugim smo lošiji, a taj se problem može popraviti obrazovanjem i obukom, ali i većim ulaganjima poduzetnika.