Da bismo obuzdali javni dug BDP do 2019. mora skočiti 14%
Javni će dug rasti na 295 milijardi kuna, ali će gospodarstvo rasti 12 puta brže pa će se udio javnog duga u BDP-u skresati na 75 %
ubrojene sve obveze od otplate “trezoraca”, odnosno kratkoročnih papira koji se izdaju na rok od tri mjeseca do godine dana i refinanciraju onako kako dospijevaju tijekom godine pa do dugoročnih obveznica i kredita koji dolaze na naplatu, ali izazov predstavlja činjenica da sve do 2027. godine nema lagodne godine u kojoj će ministar financija moći opušteno stolovati i pripremati proračun. Posljedica je to nesposobnosti Vlada iz razdoblja krize da se suoče s potrebom štednje i stiskanja remena pa je jedan od izazova Plenkovićevoj Vladi kako svesti troškove u okvire prihoda. Svaki potres u domaćoj ili europskoj ekonomiji mogao bi javne financije vratiti u zonu nestabilnosti. Da bi se uspješno vodila politika upravljanja javnim dugom kako je u Strategiji zapisana, bit će nužno pojačati upravu za javni dug, pod njom voditi i ritam otplate i refinanciranja kredita tvrtki i institucija čiji se dugovi bilježe u statistici javnog duga poput cestarskih tvrtki te pokušati produljiti ročnost obveznica na barem 15 godina, a možda i na dulji period kako to rade i ostale europske zemlje, smatra stručnjak za javne
Treba provjeriti postoji li potencijal za izdavanje narodne obveznice, kaže Lovrinčević
financije dr.sc.Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb. – Trebalo bi provjeriti postoji li dovoljan potencijal za izdavanje narodne obveznice. Trenutačno se zanavlja oko 20 posto javnog duga godišnje, ali bi zbog povoljnih uvjeta na tržištu trebalo bi pokušati i povećati taj udio te bi bilo dobro pokušati produljiti ročnost obveznica na više od 15 godina – kaže Lovrinčević.
Bolji rejting presudan
Ipak prvi test povjerenja kreditora bit će ocjena kreditnog rejtinga koja se očekuje u ožujku. Do tada će ministar Marić već izdati dvije obveznice: jednu na domaćem, a drugu na inozemnom tržištu, a iz ocjena koje su iz bonitetnih kuća stigle može se naslutiti da bi Hrvatska u idućoj polovici godine mogla imati povoljniji kreditni rejting. To bi bila velika pomoć u stabilizaciji javnih financija jer bi se osigurale još niže kamate koje su se približile očekivanom rastu BDP-a. Tako bi se u 2017., godini koju obilježavaju najveće otplate u povijesti Hrvatske, troškovi za kamate mogli izjednačiti s rastom BDP-a, odnosno Hrvatska bi prvu godinu nakon krize došla na pozitivnu nulu.
MILORAD DELIĆ: Imamo tisuću potpisa i argumente o obostranu interesu građana i HŽ-a da nagibni vlak staje u Vrhovinama, a riječ je i o turistima koji idu na Plitvička jezera