Zatvara se tvornica keksa Lasta, u sastavu Zvečeva
Tvornica keksa i vafla Zvečevo-Lasta Čapljina, u sastavu požeškog konditora Zvečevo od 2001. godine, zatvara se, od Božića proizvodnja stoji i pogon je stavljen na prodaju, navode bh-mediji, koji pišu i o prosvjedu radnika i građana pred čapljinskom tvornicom. Radnici, tvrdi se, od rujna prošle godine nisu dobili plaće, problema s isplatama plaća i doprinosa imaju već tri godine. Dio radnika već je ranije otpušten, ostalo je ih još 90-ak, koji, pozivajući na spas tvornice građane i lokalne vlasti, ističu da “Lasta neće šaptom pasti”. Tvrtka je u 2015. poslovala s gubitkom od oko 5,74 milijuna kuna. S kakvim dojmovima odlazite? Bilo je doista prekratko. Kad su me zvali kolege i pitali o Hrvatskoj, rekao sam im da je to jednostavno najbolji posao koji sam ikad imao; ne najbolja pozicija, nego najbolji posao. Vjerojatno ćete pomisliti da to govorim zbog predivnog mora, hrane, izvanrednog vina, ali puno je više od toga. Bio sam privilegiran da imam nevjerojatno kompetentan tim, također, naši odnosi s tri različite vlade bili su odlični; održali smo dijalog i izuzetno kvalitetan i profesionalan odnos. U svojim obraćanjima hrvatskoj javnosti Svjetska banka godinama koristi iste termine; strukturne reforme koje uključuju fleksibilizaciju tržišta rada, održiv mirovinski sustav, pravnu stabilnost... Osim ovog zadnjeg, prve dvije teme izazivaju među građanima bojazan za njihovu stabilnosti – radnih mjesta, mirovinskih prava... Na zadnjoj konferenciji HNB-a u Dubrovniku mi ekonomisti zauzeli smo zajednički stav o strukturnim reformama koje su potrebne. I to je širok pojam, najčešće ne kažemo točno što pritom mislimo i dijelim frustraciju ljudi u tome da trebamo biti više specifični. Zajedno s kolegama u Hrvatskoj radimo na „sistemskoj dijagnostici“zemlje, utvrđivanju ograničenja i izazova te zajedno s vladom na unapređivanju planova inkluzivnog rasta; što znači da kakav god rast bio, treba biti distribuiran na pravedan način i održiv – okolišno i socijalno. I tu dolazimo na ono što ste pitali o mirovinskom sustavu. Proteklih nekoliko godina nisu se donosile teške odluke po tom pitanju. Kad gledate demografski profil Hrvatske, vrlo malo ljudi radi. Zemlja stari, a ako nemamo generaciju koja će ostvariti zaposlenost, to će biti veliki problem za održivost. Jako me rastužilo i ono na što sam naišao držeći predavanja studentima na sveučilištima. Bilo je iznimno teško čuti da je jedini način na koji oni, koji su izuzetan potencijal zemlje, smatraju da mogu poboljšati svoju budućnost napuštanje te zemlje. Generiranje zaposlenosti zato je izrazito važno, olakšavanje zapošljavanja privatnom sektoru; imaju puno prigovora na regulativu, ponajprije na lokalnoj razi- ni. Olakšavanje njezina tereta, ne samo za strane ulagače, nego i za svaku tvrtku koja želi zapošljavati i pružati usluge, iznimno je važno. Kakve bi reforme na tom planu trebalo provesti? Prvo trebate vodstvo, na najvišoj razini, koje će to omogućiti.
Država mora podržati fondove rizičnog kapitala koji osiguravaju kapital, a ne posuđivanje
Političko ili ekonomsko? I jedno i drugo. Mislim da se po