Više nećemo ulagati u vašu infrastrukturu – kritičan je hrvatski mirovinski sustav

Carlos Piñerúa, predstavnik Svjetske banke za Hrvatsku: novac je sve manje važan u našim odnosima s vladama

Ako ne dobijete podršku za reduciranje uloge države i njezina ometanja investicija i ekonomske aktivnosti, nikad nećete dobiti rezultate Predstavnik Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Carlos Piñerúa, koji uskoro preuzima istu poziciju za Poljsku i Baltik, u oproštajnom intervjuu govori o novim prioritetima ove institucije u Hrvatskoj.

tom pitanju nešto već događa. Vjerujem da potpredsjednica Vlade, Martina Dalić, nešto želi promijeniti. Ako ne dobijete podršku za reforme, posebno za reduciranje uloge države i njezina ometanja investicija i ekonomske aktivnosti, nikad nećete dobiti rezultate kojima se svi zajedno nadamo. U posljednjoj prezentaciji upozorili ste na veliko nepovjerenje građana u banke... Kriza koja je počela 2008. bila je izvor ovog nepovjerenja. Mislim da je financijski sektor softver rasta. Mora se naći način za financiranje, posebno mladih, novih, inovativnih kompanija koje nemaju kolaterala, nemaju čime jamčiti za kredite. Treba podržati ideje. Država mora podržati fondove rizičnog kapitala koji osiguravaju upravo ono što im treba – kapital, a ne posuđivanje. Realnost je da trebate nove ideje, a one su rizične, trebate naći ljude koji ih žele podržati, uključujući vladu. Zašto ste u Hrvatskoj: niste samo kreditor koji zarađuje na plasmanu? Ne, apsolutno ne. Nekad se to pogrešno interpretira. I moji su klinci kao maleni trčali okolo i pitali gdje su bankomati Svjetske banke... Mi smo razvojna institucija. Novac je sve manje važan u našim odnosima s vladama. U transakcijama se sve više pomičemo s infrastrukture, koja nam je prije bila primarna, na operativne politike. Kad omogućavamo 20 mil. eura za venture kapital, znamo da tržište treba mnogo više, no pokušavamo zasaditi sjeme, utemeljiti politike, pravni okvir... Posljednja je stvar omogućiti toliko novca da zagušimo privatni sektor. Koje kreditne aranžmane imate u planu i s kojim partnerima? Radimo finalnu dijagnostiku zemlje koja bi trebala biti gotova u lipnju; jednom kad naš tim identificira sektore za koje mislimo da su kritični za vladine ciljeve rasta, inkluzije i održivosti, država će odrediti u koja nas područja želi uključiti. Taj će proces pokazati je li to obrazovanje, zdravstvo ili nešto drugo i želi li vlada samo posuđivati od nas, savjete ili oboje. Ne želim prejudicirati područja, ali mislim da će održivost mirovinskog sustava biti jedna od kritičnih tema, s obzirom na demografsku realnost. No, ono što mogu pouzdano reći je da više nećemo ulagati u infrastrukturu; imate EU fondove i svoj financijski sektor. (Više pročitajte na www.vecernji. hr/biznis)