Zbog još uvijek niskih kamata nema problema u refinanciranju obveza države

Ove godine zemlja mora refinancirati 65,2 mlrd. kuna, a povoljne tržišne uvjete treba sad iskoristiti za fiskalnu prilagodbu

Hrvatska ove godine ima potrebu zadužiti se za 65,2 milijarde kuna, tj. 17,2 posto BDP-a, no u taj iznos ulaze kratkoročne i dugoročne obveze, odnosno trezorski zapisi, obveznice, zajmovi i deficit, dok se samo na dugoročne obveze – zajmove i obveznice odnosi 27 milijardi kuna, pokazuju podaci u strategiji upravljanja javnim dugom. Glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević kaže da ćemo uspješno refinancirati svoje dugoročne obveze zbog još povoljnih uvjeta na tržištu, tj. niskih kamatnih stopa. – Zaduživanje je povoljnije nego u krizi ili pred krizom, a u prilog nam ide i stabilizacija kreditnog rejtinga – kaže Živković Matijević. FED je već najavio rast kamata, a ECB će to vjerojatno učiniti u 2018. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da ova razina kamatnih stopa neće ostati zauvijek pa moramo iskoristiti ovo vrijeme za fiskalnu prilagodbu. Uz izdanje na europskom tržištu, očekuju se i tri izdanja na domaćem tržištu. Očekivanja na svjetskom i domaćem tržištu u ovoj godini bila su tema okruglog stola na Zagrebačkoj burzi. Govornici su se složili da je fokus posljednjih mjeseci na novog američkog predsjednika Trumpa, no još se ne zna u kojoj će se mjeri njegova politika odraziti na svjetsku ekonomiju. Zasad je vidljiv rast cijena dionica na američkom tržištu kapitala, što se odrazilo i na ostala tržišta. Viceguverner HNB-a Vedran Šošić (na slici) kaže da su razlog tome Trumpovi najavljeni niži porezi koji se mogu pozitivno odraziti na rast dobiti i veću potrošnju.