Priroda se za sve pobrinula pa led neće napraviti štetu

Mogu li dugotrajne hladnoće, snijeg i led nanijeti štete životinjskom i biljnom svijetu Parka prirode?

Činjenica je da je istok Hrvatske više od tri tjedna pod dugotrajnim niskim temperaturama, a da temperature ni po danu ne prelaze nulu. Takva hladnoća na razne načine utječe na životinjski i biljni svijet. Na neke više, a na neke manje. Međutim, takva zima nije neuobičajena. Naš je problem što smo zadnjih godina navikli na znatno blaže zime. Tek kada se vrijeme stabilizira, otopi led i život normalizira znat ćemo koliki su razmjeri štete, ako je uopće i bude bilo.

S kakvim se problemima suočavate u ove hladne dane? Kako preživljavaju ptice, sisavci, ribe…?

Prvo što se može vidjeti jest da su sve vodene površine unutar parka zaleđene. Sve ptice koje žive na vodi i uz vodu preselile su se na Dunav i Dravu. Prije svega mislim na ptice močvarice, čaplje i druge vrste, a onda i na orlove i druge grabljivice. Sve je to povezano pa je tako sada manja koncentracija ptica u unutrašnjosti parka jer su se preselile na njegove rubne dijelove. Sisavci tako teže dolaze do hrane, ali to je normalna pojava zimi. U taj dio priče uključile su se Hrvatske šume i lovačka društva koja im osiguravaju hranu. Ribe su se pak povukle na dno i u svojevrsnom su stanju hibernacije i preživljavaju uz znatno manje aktivnosti. Imali smo sreće što nije bilo ledene kiše, kao prije nekoliko godina u Gorskom kotaru, koja bi slomila mnoga stabla.

Hoće li biti većih šteta?

Priroda se pobrinula za sve pa će se u mjesec-dva dana proljeća sve vratiti na staro i kada je riječ o životinjskom i biljnom svijetu. I prije je bilo oštrih zima, a ptice, sisavci i ribe su i dalje tu. Takvi uvjeti dovode i do prirodne selekcije tijekom koje preživljavaju samo najsnažniji. Najteže je starim i bolesnim životinjama među kojima bi se mogao povećati broj uginulih jedinki, ali nije to ništa posebno. Sve te životinjske i biljne vrste na taj način preživljavaju stoljećima.