MICHELLE OBAMA
Michelle je u kampanji djelovala motivirajuće i inspirativno iako ni to na kraju nije pomoglo H. Clinton. Ali je lansiralo nju kao poželjnu kandidatkinju Hoće li za četiri godine učiniti ono što nije uspjelo Hillary Clinton: pobijediti Trumpa
Američki mediji napadno, pa čak i slijepo, obožavaju Michelle Obamu, bivšu prvu damu SAD-a. Opčinjeni su njezinim stilom, gardom, retorikom. Čine joj, zapravo, medvjeđu uslugu jer pogotovo iz perspektive neameričkog promatrača stječe se pogrešan dojam o sladunjavoj američkoj bajkovitosti koju Amerikanci tako rado promo- viraju. Iako je gospođa Obama sve samo ne žena koju se može etiketirati isključivo kroz odjeću i ogledalo (što je česta medijska predrasuda prema mnogim ženama), češće su u prvom planu bile njene haljine od onoga što je kao prva dama zagovarala. Ako se Michelle Obama prometnula u jednu od američkih ikona stila, to je potpuno nebitno u odnosu na njezinu energiju, snažnu osobnost, obrazovanje i izuzetan politički talent za javne nastupe. Pritom, Michelle Obama je, posebno pred kraj drugog mandata prve dame, iznijela izuzetno važnu inicijativu – Let girls learn (Neka se djevojke obrazuju) i promovirala je rijetko viđenom srčanošću, na vrlo osoban i slikovit način. Obrazovanje je ključna poluga svakog društva (iako je često marginalizirana, pogotovo u Hrvatskoj) i
jedna od najvećih šansi za svako dijete i budućeg odraslog čovjeka. Samo obrazovan, misleći čovjek ima potpunu slobodu. Slobodu biti svoj, biti neovisan (materijalno, intelektualno i u svakom drugom pogledu), ali i imati priliku u životu raditi ono što zaista voli. I samo tada može dati ono najbolje od sebe i sebi i društvu u cjelini.
Promovirala korisne teme
Posebnost Michelle Obame jest u tome što je s pozicije obrazovane žene (crna djevojka iz južnog dijela Chicaga završila je pravo na najboljim američkim fakultetima Princetonu i Harvardu iako je po svim statistikama bila veća vjerojatnost da će prodavati hamburgere u McDonald’su), ali i majke dviju kćeri, zapravo, promovirala svoju osobnu priču koja po svim parametrima nije trebala završiti s dvije prestižne diplome. I zato je u tome bila toliko originalna i osobna. Michelle Obama iskoristila je poziciju prve dame i sav ugled, moć i utjecaj koji idu s tom titulom kako bi promovirala društveno korisne teme. I tu je bit priče. Nije ovo oda Michelle
Obami, ovo je apel svim našim političarima koji s pozicija moći ne čine ništa što bi donijelo društvenu korist, a pogotovo utjecalo na djecu i mlade ljude i učinilo njihove živote boljima i kvalitetnijima. “Nijedan dječak ne može vam sada biti toliko sladak, privlačan i lijep da bi vam bio važniji od vašeg obrazovanja. Ništa nije važnije od toga da učite. Da sam se opterećivala jesam li lijepa nekom dječaku i je li me zamijetio, umjesto što sam učila, danas ne bih bila udana za predsjednika Amerike”, samo je jedan isječak iz govora Michelle Obame pred kraj Obamina predsjedničkog mandata kojim je sigurno dirnula i glavu i srce mnogih djevojaka. U formativnim godinama, kada je tinejdžerima/kama uglavnom sve drugo važnije od učenja, ovakve poruke sigurno mogu biti poticaj jer su jednostavne i životne, a upućuje ih osoba koja ima kraljevski status u medijima i popularna je među ljudima. Michelle Obama sama je u sebi imala najbolji primjer djevojke koja je, s obzirom na obiteljsko porijeklo, boju kože, sredinu iz koje je došla, trebala ostati samo još jedna prosječna crna djevojka, ni po čemu posebnija od ostalih. Sama je za sebe rekla da je ona statistička greška koja se našla u Bijeloj kući jer ništa na početku njezina života nije upućivalo da će se izdignuti iznad predestiniranog prosjeka. Sama je u svojim govorima često isticala da su joj govorili da neće uspjeti upisati najbolje američke fakultete i da tamo nema što tražiti.
Oduševljavala retorikom
“Kad sam upisala Princeton i Harvard i vidjela sve te ljude tamo, znala sam da niti su pametniji niti bolji od mene. Znala sam da ja to mogu”, često je govorila bivša prva dama, prenosili su američki mediji. U svim njezinim govorima, i kada je nastupala u predsjedničkoj kampanji Hillary Clinton, snažno je isticala upravo svoje obrazovanje i svoj životni put uvjeravajući ljudi da moraju težiti najboljem. Ali da ti rezultati dolaze samo nakon puno napornog učenja i puno napornog rada. Na našoj političkoj sceni ne postoji gotovo nijedan političar ni političarka koji su društveni i politički utjecaj iskoristili za promociju društveno korisnih ideja i koji su stavili toliki naglasak na obrazovanje. Naš je politički prostor uglavnom zagađen prepirkama, podmetanjima i politikantstvom. U nas, za razliku od Amerike, ne postoji institut prve dame na način da se od prve gospođe očekuje sudjelovanje u javnom životu niti su dosadašnje supruge premijera ili predsjednika pokazale interes za aktivnim javnim angažmanom. Što je šteta jer prva dama/ prvi gospodin samo je po sebi zanimljiva i intrigantna funkcija, svatko voli zaviriti u četiri zida premijera ili predsjednika ili pak premijerke ili predsjednice. Već ta činjenica osigurava pojačanu percepciju javnosti. Sama pozicija prve dame/prvog gospodina toj osobi donosi društveni i medijski utjecaj i šteta je što kod nas nije u “upotrebi”. U kombinaciji s karizmatičnom prvom damom ili prvim gospodinom, moglo bi se puno toga napraviti. Supruga bivšeg premijera Zorana Milanovića, ne kao prva dama, nego kao zaposlenica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo promovirala je zdravu prehranu. Tko je slušao njene govore, uglavnom po školama, uvjerio se da je Sanja Musić Milanović poprilično talentirana za javne nastupe. Da je spontana i prirodna, a njezine poruke jasne. Šteta što lakoću i dar govora, a posebno sposobnost educiranja, nije iskoristila i kao premijerova supruga. Umjesto toga odabrala je političku sjenu te zazirala od medija. Štoviše, inzistirala je da je se percipira kao doktoricu znanosti, a ne premijerovu suprugu. Michelle Obama s tim nije imala problema, iskoristila je svaki trenutak svoje moći. I toliko je oduševila svojim retoričkim sposobnostima, ali i političkim talentom da se već nagađa o tome da bi za četiri godine mogla bi protukandidatkinja Donaldu Trumpu. Njezin angažman u kampanji demokratske kandidatkinje Hillary Clinton bio je vrlo energičan, strastven i bila je doživljena kao “moćno oružje” u kampanji nesuđene predsjednice. Michelle Obama svojim je govorima djelovala motivirajuće i inspirativno, premda ni to na kraju nije pomoglo H. Clinton da postane predsjednica. Ali je lansiralo M. Obamu kao poželjnu buduću kandidatkinju. Bivša prva dama klonila se izbornih kampanja svog supruga kada se dvaput natjecao za američkog predsjednika iako je tijekom svih osam godina, prema pisanju američkih medija, imala visok rejting u javnosti. Očekivano, Trumpa je najviše napadala zbog njegova seksističkog odnosa prema ženama. Najcitiraniji dio njenih govora bio je “when they go low, we go high” (“kad oni igraju nisko, mi se dižemo iznad toga”). Michelle je potencirala osnovne ljudske vrijednosti, dostojanstvo žena, prava manjina... Govorila o Amerikancima kao najvećoj naciji, pozivala na patriotizam, ljubav prema domovini, ali i prema različitostima. Njezini govori su snažni, ne samo radi izgovorenih riječi nego i zbog načina na koji ih prezentira. Kada bi se većina ne samo njenih nego i Obaminih govora preslikala na hrvatsku realnost, bili bi proglašeni sladunjavim i patetičnim iako su prilično moćni. Michelline govore hvalili su čak i konzervativni komentatori, pa je tako televizijski komentator Glenn Beck, koji nije podržavao Trumpa ni Obame, u predsjedničkoj kampanji rekao da efektniji politički govor od Michellina nije čuo još od Ronalda Regana. Dijelovi govora tada još aktualne prve dame preplavili su društvene mreže, dojam je da je bila citiranija od Obame, a isječci njenih govora vrtjeli su se u videoprilozima i na skupovima demokrata. Nagađanja da bi Michelle Obama mogla biti kandidatkinja za Bijelu kuću pojavila su se još lani, uoči posljednjih predsjedničkih izbora. Tada su mediji upitali aktualnog predsjednika Obamu ima li šanse da se Michelle kandidira na što je on odgovorio: “Postoje tri sigurne stvari u životu: smrt, porezi i činjenica da Michelle neće biti kandidatkinja za Bijelu kuću”. Popularnost i politički talent prve dame već tada su bili prepoznati, a sve to daje nadahnuće nagađanjima da bi tu ulogu mogla preuzeti za četiri godine.
Ima samo 53 godine...
Nakon inauguracije Donalda Trumpa, bivši predsjednički par otputovao je na odmor, a kao i ostali bivši američki predsjednici, Obama je odlučio utemeljiti fondaciju za koju traži da mu Amerikanci putem društvenih mreža predlože čime bi se trebala baviti te što i kome pomagati. Obama je u svom zadnjem predsjedničkom obraćanju obećao da će i dalje biti prisutan, ali kao “običan civil”. Naglasio je da će prvo vrijeme rezervirati za svoje kćeri te za odmor i mir jer mu je dosadilo stalno slušati samog sebe kako govori. Michelle Obama u smislu političkog života ima tek 53 godine i za četiri godine lagodno bi se mogla prihvatiti predsjedničke utrke. U ovoj predsjedničkoj utrci bilo je previše očekivati da se odmah nakon isteka suprugova mandata upravo ona kandidira za predsjednicu. Stvorio bi se dojam da Obame “krunu” prenose s jednog člana obitelji na drugog. Iduće četiri godine bile bi dovoljan odmak da se Obamina partnerica okuša u politici. Snažne i odvažne žene poput Michelle Obame svakako su dobar uzor političkog ponašanja, a išla u utrku za Bijelu kuću ili ne, svakako bi i dalje trebala koristiti talent edukatora i kvalitetnog govornika. Michellino naslijeđe bit će popriličan teret Melaniji Trump, novoj prvoj dami, koja će morati probiti mnoge granice kako bi dosegnula letvice koje je postavila bivša prva dama. Melania Trump dosad nije pokazala veliki talent za javne nastupe, štoviše dojam je da ju je Trump u više navrata doslovno gurnuo za govornicu. No i njoj treba dati šansu da se snađe u novoj ulozi pa možda iznenadi svojim angažmanom. Michelle Obama može biti zadovoljna jer neće ostati upamćena samo po tome što je bila prva crna prva dama nego i po tome što je, zaista, rijetko dobar govornik. A k tome i politički talent.
Na našoj političkoj sceni ne postoji gotovo nijedan političar koji je društveni i politički utjecaj iskoristio za promociju društveno korisnih ideja i koji je stavio toliki naglasak na obrazovanje kao ona