Novi hvarski biskup oko Uskrsa umjesto mons. Štambuka
Uvjete za mirovinu imat će u siječnju 2018. i kir Nikola Kekić
Za Štambukove nasljednike spominjali su se svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije, ali i neki fratri susjednih provincija u BiH Katolička crkva u Hrvatskoj uskoro bi mogla dobiti još jednog novog biskupa. Naime, početkom ožujka, tj. za manje od mjesec dana, navršit će se godinu dana otkako je hvarski biskup mons. Slobodan Štambuk navršio 75 godina i poslao papi Franji svoj mandat na raspolaganje. U međuvremenu traju ankete i konzultacije o Štambukovu nasljedniku, čije se ime, prema nekim izvorima, može očekivati oko Uskrsa ili početkom ljeta.
Resi ga skromnost
U svakom slučaju, nakon odlaska biskupa Štambuka u službenu mirovinu i imenovanja novoga biskupa bit će završen krug velike smjene generacija u hrvatskom episkopatu i njegova pomlađivanja. Biskup Štambuk pripada krugu onih starih, dobrih pastira i pastoralaca koji su svoj svećenički put započeli u socijalizmu, prošli kroz sve kušnje i izazove, brodeći mirno uvjereni u vlastito evanđeosko poslanje. Pritom je samoga mons. Štambuka od prvih dana resila skromnost i otvorenost prema ljudima, pa je, kako je znao reći, za tajnika imao Slobodana Štambuka i vozača Slobodana Štambuka, vozeći se u jednostavnom VW Polu po svoja tri otoka. K tome ga resi izrazito domoljublje i bogoljublje, koje je najviše dolazilo do izražaja u njegovim poetsko-evanđeoskim propovijedima, od kojih su najznamenitije izrečene na Udbini, Bleiburgu i u Ludbregu. Hvarsko-bračko-viška biskupija, kako je on voli zvati, jer se prostire na tri otoka s gotovo 50-ak župa, nije osobito atraktivna za apetite hijerarhijskih karijerista jer je prostorno velika i teško poveziva i nekako na margini zbivanja u crkvenim središtima, a stoga i pastoralno zahtjevnija od onih teritorijalno homogenijih. No upražnjeno mjesto u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji mamac je mnogima koji svoju karijeru grade videći se jednoga dana u nekoj od biskupskih katedri. Za Štambukove nasljednike, u crkvenim kuloarima, spominjali su se neki svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije, ali i neki fratri susjednih provincija u BiH. Međutim, konačna bi odluka mogla biti neko novo iznenađenje jer u posljednjim biskupskim imenovanjima (poput onih na Krku i u Gospiću), odluka Vatikana preduhitrila je sva očekivanja, jer su se pojavili kandidati iz redovničkih krugova, otkud su najmanje bili očekivani. Sastav episkopata, zbog smjene generacija, neumitno se mijenja. Ne ide on ni ulijevo ni udesno, kako bi netko priželjkivao, ali se mijenja njegova struktura i profil. Odlazi, naime, starija generacija biskupa, a dolaze novi ljudi, za koje Vatikan ponajviše želi da su okrenuti novoj evangelizaciji i da nisu opterećeni hipotekom iz života u prošlom sistemu.
Promjene u operativi
S druge strane, ovih dana dogodile su se i neke važne promjene u samoj operativi Biskupske konferencije, jer je za generalnog vikara imenovan don Petar Palić, svećenik Dubrovačke biskupije, a naprasno i usred mandata na niže hijerarhijsko mjesto, upra- vitelja financija, sklonjen je dojučerašnji generalni vikar mons. Enco Rodinis, svećenik Krčke biskupije. Neki crkveni krugovi u tome vide daljnju želju za slabljenjem utjecaja kardinala Josipa Bozanića u HBK, ali te su teze vrlo proizvoljne. Nakon mons. Štambuka uvjete za mirovinu imat će u siječnju sljedeće godine i kir Nikola Kekić, biskup križevački, a dvije godine nakon njega i pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić.
Biskup Štambuk pripada krugu onih starih, dobrih pastira i pastoralaca