Ceauşescua smo srušili za par sati, ali ovo će ići teže
U velikim i uspješnim antikorupcijskim akcijama optuženo je više od tisuću političara
Vlada je ipak najavila povlačenje spornog zakona kojeg je izglasala prošli tjedan i iste ga noći tiskala u službenom glasniku – Pazi gdje držiš novčanik, uvijek zakopčavaj džepove. Kada biraš taksi, prvo dogovori cijenu prijevoza jer će te oderati ako to ne učiniš, cjenici im ništa ne znače. I pazi se policajaca na ulici, pokušat će ti naplatiti kaznu za bilo što ako vide da si stranac. Ali s druge strane, ako i počiniš neki prekršaj, ne brini se, par novčanica koje im gurneš u ruku sve rješava – rekao mi je poznanik, Rumunj, prvi put kada sam sletio na bukureštanski aerodrom Otopeni. Upozorenje je bilo s dobrim razlogom jer Rumunjska je u to vrijeme bila europski prvak u korupciji koja se protezala u svim segmentima društva. Uz dovoljno novca moglo se riješiti sve, od prometnog prekršaja do dobivanja unosnih državnih poslova koji se mjere milijunima eura. Trebalo je samo imati dostatan iznos leja u kuverti, i znati kome tu kuvertu predati.
Velike i uspješne akcije
Upravo nekako u to vrijeme, vlasti u Bukureštu odlučile su se pozabaviti korupcijom i kriminalom ne samo kako bi popravile imidž zemlje koja je držana svojevrsnim europskim otpadnikom, ali i opće stanje privrede. Zbog korupcije svi su projekti bili puno skuplji nego prije, a kvaliteta izvedbenih radova užasno loša. Osnovana je posebna agencija za borbu protiv korupcije DNA koja je dobila prilično široke ovlasti i počela sa sustavnim “češljanjem” cijelog društva. Od malih, lokalnih činovnika do samog vrha vlasti. Akcije DNA, što je rumunjski akronim za Nacionalnu antikorupcijsku upravu, u kratko vrijeme počela je postizati velike uspjehe, a stvarna razina korupcije koja je godinama državu obuzdavala nevidljivim okovima tek je tada počela pokazivati stvarne razmjere. A oni su bili ogromni. Svojim optužnicama DNA počela je zatrpavati sudove, na odobravanje Europe, SAD-a, ali prvenstveno na odobravanje rumunjskih građana koji su napokon počeli stjecati dojam kako se nešto valja iza brda i kako će pošast korupcije i zlouporabe položaja, biti zaustavljena. Rekordna godina za DNA bila je 2015. kada su, uz tadašnjeg premijera Victora Pontu koji je odstupio zbog korupcijskog skandala, optužili po različitim osnovama i pet ministara, bukureštanskog gradonačelnika Sorina Oprescua i 21 člana rumunjskog parlamenta. U njihovim akcijama ukupno
Antikorupcijska DNA Rumunjsku je upravo bila odlijepila s dna ljestvice najgorih
je oduzeto više od pola milijarde eura koje su tijekom 2015. “podmazale ruke onih koji odlučuju”. Koliko je DNA “zagrizla”, govori i podatak da su samo tijekom 2016. za korupciju optužili 1250 javnih službenika po različitim razinama. Rumunji su počeli ponovno dobivati povjerenje u državu, SAD i EU su ih tapšali po leđima i navodili kao svijetli primjer kako se bori protiv zloporaba položaja i podmićivanja. U prilog im je išla i statistika koja je Rumunjsku odlijepila s dna tablice najkorumpiranijih zemalja i izdigla ih iznad Bugarske, Grčke i Portugala te stavila u razinu s Mađarskom. Nitko ne voli korupciju, ali kada borba protiv nje postane fokus politike, zanemarujući pri tome sve ostale aspekte razvoja društva, od gospodarske situacije preko standarda do nezaposlenosti, birači brzo za protukorupcijsku borbu gube interes. Upravo to pokazalo se i na izborima održanim krajem prošle godine kada su vlast osvojili rumunjski socijaldemokrati čiji su lideri najavljivali žestoke gospodarske promjene, naravno na bolje, no ti isti lideri već su upleteni u cijeli niz korupcijskih skandala. Tako je socijaldemokratska stranka, na čijem je čelu Liviu Dragnea, osvojila oko 45 posto glasova u parlamentu, te sa svojim partnerom, Liberalno-demokratskim savezom koji je osvojio 6 posto glasova, nisu imali problema s formiranjem vlasti.
Jedva našli poštenog
Doduše, problem je iskrsnuo pri formiranju vlade jer nisu imali “čistog čovjeka” kojeg bi mogli istaknuti kao premijera. Dragnea je pod uvjetnom kaznom zbog izborne prijevare i nije mogao biti imenovan premijerom iako je osvojio izbore. Prijašnji socijalistički premijer Victor Ponta pod optužbom je za prijevaru, utaju poreza i pranje novca. Stoga je, u prvim danima siječnja i na prijedlog partijskog šefa Dragnee, premijerom imenovan Sorin Grindeanu koji je tijekom posljednje četiri godine bio parlamentarni zastupnik socijalista. Iako je nominalno u prvim danima svog mandata na čelu rumunjske vlade Grindeanu tvrdio kako će mu prvi potezi biti vezani uz gospodarstvo, stvarnost je bila nešto drukčija. Naime, rumunjski socijalisti očito su se ugledali na čuvenu izjavu Velimira Ilića, srbijanskog ministra u vrijeme DOS-ove vlade kada je on posjetio gradilište jedne autoceste u Srbiji. Tada je okupljenim radnicima, javno, pred kamerama rekao: – Ljudi, mnogo kradete. Ajde da kraduckate malo, pa da vas toleriramo... Upravo je ovo očito bio Grindeanuov recept za problem DNA i “čišćenje” njegova stranačkog šefa, ali i stotina stranačkih kolega. Naime, Grindeanuova vlada donijela je, sasvim neočekivano, zakon po kojemu se dekriminalizira svaka korupcija ili zloporaba položaja pri kojoj nije ostvarena veća provizija, odnosno materijalna korist veća od 44.400 eura. A takva provizija isplaćuje se u više od 99 posto slučajeva čime su automatski svi oni osuđeni za korupciju “nižih razmjera” predodređeni za hitno puštanje na slobodu. Zakon je izglasan na sjednici vlade održanoj kasno navečer prošlog utorka na kojoj je jedina najavljena tema bila projekcija proračuna za 2017. Koliko im se žurilo, pokazuje i činjenica da je zakon odmah i objavljen u službenom glasniku Rumunjske koji je tiskan u 1 iza ponoći, kako bi se, odmah po isteku deset dana, pustile tisuće sadašnjih zatvorenika, a uskoro dužnosnika vladajuće stranke. Stotine tisuća Rumunja izašle su na ulice Bukurešta i svih većih gradova kako bi prosvjedovale protiv ove odluke, no još uvijek je pitanje hoće li odluka biti suspendirana. – Mi smo mijenjali vlast u Rumunjskoj silom u vrijeme Ceauşescua. Osuđen je i smaknut u samo nekoliko sati. No vremena su sada drukčija, i nisam siguran da će prosvjedi nešto postići. Ostaje nam da čekamo izbore, kaže Ion Apostu, jedan od novinara koji prati tamošnje korupcijske afere. No izbori su još uvijek daleko i pitanje je koliko Rumunji dugo pamte, ali i kakva će doista biti situacija za četiri godine. Vlada je najavila povlačenje zakona, no jasno je u kojem pravcu vladajući političari dišu. I hoće li glasačima korupcija, koja će sada u ponovo početi bujati, biti primarno pitanje koje će vagati na izborima.