Kod crijevnih viroza pomažu probiotici te kuhana i lagana hrana
Zima je savršeno razdoblje za razvijanje virusa koji dovode do želučano-crijevnih infekcija. Njima su posebice izložena dojenčad i djeca
S crijevnim se virozama ne treba šaliti jer su iznimno zarazne. Osim što se mogu prenijeti prljavim rukama, prenose se i – zrakom! Kao simptomi nadražena želuca i crijeva najčešće se javljaju proljev, povraćanje, odbijanje hrane i tekućine te temperatura. Sve to može vrlo lako dovesti do dehidracije. Budući da su crijevne viroze češće kod djece, ostali ukućani najbolje se mogu zaštititi pravilnom higijenom, odnosno čestim pranjem ruku, osobito nakon kontakta sa zaraženim fecesom, recimo nakon mijenjanja pelena. – Glavna je terapijska mjera kod crijevnih viroza nadoknada izgubljene tekućine zbog povraćanja i proljeva. U primjeni se preferiraju oralne rehidracijske soli jer
se proljevom, osim vode, gube i elektroliti. Također se pokazalo da primjena probiotika ublažava i skraćuje trajanje proljeva – savjetuje dr. med. Iva Palčić, spec. pedijatar iz Poliklinike za dječje bolesti Helena. Iako nisu potrebne nikakve rigorozne dijete, preporučuje se kuhana i lagana hrana bez sokova. – Kod male djece glavna opasnost kod crijevne viroze je dehidracija, tj. nemogućnost da se nadoknadi tekućina na usta koja se gubi visokom temperaturom, povraćanjem ili proljevom. Roditelji dehidraciju najlakše mogu primijetiti po smanjenom mokrenju, suhim usnicama i bezvoljnošću djeteta. Ako primijetite nešto od toga, odmah se javite liječniku – ističe dr. Palčić i napominje da je tekućinu bitno davati postupno da ne izazovemo ponovno povraćanje. – S hranjenjem treba početi što prije jer se crijevo tako bolje i brže oporavi. Kod dojenčadi se tekućina, ako majka doji, najbolje nadoknađuje učestalim podojima – savjetuje dr. Palčić.
Najbitnije je postupno početi s mjerama oporavka da kod djeteta ne bismo izazvali ponovno povraćanje