POVRĆE SKUPLJE OD MESA
Tikvice 45, poriluk 25, patlidžan 40, salata 40, kelj 15-20, brokula 40 kuna
Kome je skupo, ima i kiselu zimnicu. Što led nije ubrao, naravno da je skupo, kaže zagrebački povrćar S. Horvat koji je ostao bez blitve Jolanda Ako vam je skupo, nemojte kupiti! Nasmrzavao sam se ovih dana, više od pola robe mi je propalo, a od Zadra do Zagreba trošim jednako benzina kao da vozim pun kamion umjesto trećinu robe – zaredale su prepirke na zagrebačkim tržnicama koje u proteklih nekoliko dana nije “zagrijala” ni južina. Nakon tjedana preniskih temperatura, sjeverca koji je ledio sve pred sobom i pustoši koja je ostala u domaćim plastenicima i u proizvodnji na otvorenom, kupusnjače, salata, blitva, cvjetača... prodaju se po astronomskim cijenama, a zima samo što nije ponovno pokazala zube.
Upitno i na policama
Trgovački lanci i tržnice gotovo da se natječu tko će povrće prodati po višoj cijeni. Ponuda je loša, samo nekoliko artikala – kilogram tikvica za 45 kuna, salata puterica ili kristalka za 30 do 35 kuna, patlidžani 40, poriluk 25 kuna, 400 grama upakiranog špinata za 14,99 kuna, komad cvjetače koja nema ni 600 grama 16,99 kuna, brokule 17,99 kuna..., dok se prema informacijama TI- SUP-a (Tržišno-informacijskog centra u poljoprivredi) u sastavu Ministarstva poljoprivrede, lani u ovo vrijeme kilogram kristalke na tržnicama mogao naći i za 1516 kuna, isto tako i blitve i cvjetače, špinat za 20, a u trgovačkim centrima u prosjeku pet kuna skuplje. Danas kilogram zelenog povrća gotovo u pravilu ne košta manje od 30 kuna, dok se u nekim kvartovskim dućanima kilogram puterice može naći i za 50 kuna, što je skuplje od kilograma teleće lopatice s kostima ili pak dva kilograma svinjskog buta ili vratine! – To vam je zakon ponude i potražnje! Kome se ne sviđa, ima zimnicu – kaže zagrebački povrćar Stjepan Horvat, kojemu je “ledara” proteklih dana “ubrala” oko 4,5 tona blitve, napravila štetu od oko 10.000 eura, a sjeverac pokidao i protutnjao kroz tri od pet plastenika. Horvat i sam kaže kako rijetki u nas griju svoje plastenike jer bi imali veće troškove od zarade. Sad jedino preostaje da čekaju da zima popusti i zemlja se osuši kako bi se primili posla i započeli proljetnu sjetvu. Blitva ne bi propala da se led zadržao dan-dva, no nakon 30-ak dana se osušila. Iz plastenika u kojima je preživjela u veleprodaji se danas prodaje i za 25 kuna, dok je Horvat računao kako će je, u slučaju blage zime, prodati za šest kuna po kilogramu. No ako građani misle da su cvjetača, tikvice i ostalo što je dospjelo u prodaju svježe, varaju se, tvrdi, objašnjavajući da je većina te robe dulje boravila u hladnjačama. – U kontinentalnom dijelu zimi nema proizvodnje tako da su oni koji su sijali salatu 1. studenoga umjesto 1. rujna znali za rizik – tvrdi predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić. Iako trenutačno cijene lete u nebo, jer je zima poharala i najveće povrćarske proizvodnje u Italiji i Španjolskoj (koje čine 40% ukupne europske proizvodnje), a Hrvatska ni u najboljim sezonama nema dovoljno robe, tržište će na proljeće – kad se spoje urodi od zakasnjele sjetve u priobalju, Istri i Dalmaciji, te one koja će na vrijeme početi na kontinentu plus uvoz – već u travnju i svibnju biti zagušeno i cijene iste kao i u 2016., kaže on. U AgroFructusu, koji je najveći regionalni otkupljivač voća i povrća, kažu kako još nema pravih procjena. Osjetili su da im u prosjeku nedostaje oko 30 posto domaće robe, od čega su nešto kompenzirali uvozom i tako donekle amortizirali veće skokove cijena na tržištu.
Led ubio mandarine
– U ovom razdoblju uvijek bude nekih ekstrema i cijene idu gore, od artikla do artikla. Bilo bi i gore da nismo nešto robe uvezli jer mi svakodnevnim kupcima, čak i ako zaledi, ne možemo dizati cijene kako nam se svidi – kaže predsjednik uprave AgroFructusa Denis Matijević, ističući kako su trgovci, pogotovo oni manji, u tome puno spretniji. – Špekulativni trgovci u ovim situacijama koriste priliku za ostvarivanje ekstraprofita, no mi koji smo sustavno povezani sa svojim kooperantima i kupcima ne možemo djelovati na takav ad hoc način – objašnjava. No zašto blitva u trgovini ne bi bila 30 kuna, salata 50, ako je netko hoće jesti po toj cijeni, pita on. Tikvicama koje ovih dana kupujemo za 45 kuna nabavna je cijena 32 kune, a kelju, koji se prodaje za 15-ak kuna – četiri kune do 4,50 za kilogram, doznajemo od Matijevića. Otežana je berba i transport. A dok su se lani hvalili rekordnom berbom mandarina od čak 90.000 tona, u dolini Neretve u 2017. mogli bi biti i rekordni gubitnici. Mandarine su u tom kraju zbog studeni odbacile više od 30% lišća, neke voćke, pogotovo one kojima su jesenas plodovi ostali nepobrani, potpuno su se smrzle i ogoljele, najmanje 20% stabala. Voćke su usto izmučene i velikim urodom pa Mijodrag Kiridžija iz Udruge Mandarina računa da će iduće godine berba biti upola manja. – Kad počne vegetacija najbolje će se vidjeti razmjeri šteta – kaže on, ističući da su više stradale klementine koje su i osjetljivije, a najviše limuni. U tom kraju i nema organizirane proizvodnje, no za lijek će se tražiti i na okućnicama, zaključuje Kiridžija.