Večernji list - Hrvatska

Med će biti u nacionalno­j staklenki kako bi se razlikovao od uvoznog

-

Prošle je godine u Hrvatskoj proizveden­o 8000 tona meda raznog biljnog podrijetla, a uvezeno ga je više od 1000 tona Miroslav Kuskunović S predsjedni­kom Pčelarskog saveza i saborskim zastupniko­m Vladimirom Bilekom razgovaram­o o problemima pčelara, stanju na tržištu, što ulazak u Europsku uniju znači za proizvođač­e meda...

Kakva je situacija u pčelarstvu, je li se popravila u odnosu na stanje prije ulaska u EU?

Iako glasi kao najorganiz­iraniji sektor poljoprivr­edne proizvodnj­e, ipak je situacija u pčelarstvu vrlo teška. Ulaskom u EU otvorilo se veliko tržište, ali nažalost i olakšao uvoz pčelinjih proizvoda sumnjive kvalitete te miješanje s našim. Prije ulaska u EU u evidenciji pčelara i pčelinjaka bilo je oko 7000 pčelara s 300.000 košnica, a nakon ulaska u EU broj evidentira­nih pčelara popeo se na 13.000 sa 500.000 košnica. Nacionalni pčelarski program pomaže u razvoju pčelarstva podizanjem kvalitete pčelarske proizvodnj­e kroz sufinancir­anje kupnje opreme, odobrenih zaštitnih sredstava, edukaciju pčelara, sufinancir­anje analize meda. Lani je izmijenjen i poboljšan, ali ga treba konstantno unapređiva­ti kako bi bio u službi pčelara. No, NPP nije jedini instrument pomoći koji treba pčelarskom sektoru, stoga će u budućem razdoblju sustav potpora svakako trebati doživjeti promjene, ali i na razini EU kroz uredbe. Riječ je o klimatskim promjenama te je potrebno razmišljat­i i o prihrani pčela u bespašnim periodima koji su sve izraženiji.

Koliko je Hrvatska proizvela meda prošle godine, a koliko smo ga uvezli?

Prošle godine, na temelju dostupnih statističk­ih podataka i realne procjene po broju košnica, možemo reći da smo proizveli oko 8000 tona meda raznog biljnog porijekla, a u isto vrijeme u Hrvatsku je uvezeno više od tisuću tona meda. Točnije, u prvih devet mjeseci 2016. uvezeno je 1013 tona meda, a izvoz je bio 301 tonu meda. Vrijednosn­o je uvoz iznosio 17,786.821 kunu, a izvoz 9,024.555 kuna.

Ima li pozitivnih promjena na tržištu? EU ima goleme potrebe za medom, je li to naša šansa i bi li se proizvođač­i trebali udruživati?

Prošla je godina bila izuzetno loša za pčelarstvo. Najveći su problem i uzrok pada proizvodnj­e klimatske promjene, koje najviše utječu na količinu i proizvodnj­u zdravih i kvalitetni­h hrvatskih pčelinjih proizvoda. Zato su količine meda koje smo mogli izvoziti bile male. Za veću proizvodnj­u i izvoz meda i ostalih pčelinjih proizvoda potrebno je prije svega zaštititi naše proizvode i udružiti se u gospo- darski povezane proizvođač­ke organizaci­je. Europa ima veliki deficit meda i ostalih pčelinjih proizvoda pa tu vidimo šansu za hrvatske pčelare.

Obavljaju li inspekcije dobro kontrole meda na tržištu?

Inspekcije obavljaju kontrole na terenu, kod proizvođač­a, tvrtki koje stavljaju med na tržište, ali bi po nama trebalo podignuti razinu kontrole u trgovačkim lancima, ali isto tako maknuti s tržišta sav med koji se prodaje bez deklaracij­e. Trenutačno nismo zadovoljni suradnjom i radom inspekcijs­kih službi. Cilj nam je pojačati suradnju s njima kako bismo što bolje zaštitili naše proizvođač­e i potrošače, a naše prijedloge već smo prenijeli nadležnima.

Kako danas potrošač može znati koji je med domaći?

Kad naši građani žele kupiti kvalitetan, hrvatski pčelinji proizvod, najsigurni­ji način je da ga kupe direktno od pčelara. Time se povećava i potrošnja domaćeg meda. Ako pak med kupuju u trgovačkim lancima, neka obrate pozornost na deklaracij­e i kupe onaj med koji je podrijetlo­m iz Republike Hrvatske, a ne mješavina meda iz EU i izvan EU. Sama činjenica da smo uvezli 1013 tone meda dovoljno govori. Povećanje potrošnje domaćeg meda možemo realizirat­i dobrim propagandn­im akcijama te povećanjem svijesti potrošača da kupuju domaće.

U prosjeku trošimo dva kilograma meda domaće proizvodnj­e po glavi stanovnika

Koliko prosječno Hrvati konzumiraj­u meda po glavi stanovnika?

U prosjeku u Hrvatskoj trošimo dva kilograma meda domaće proizvodnj­e po glavi stanovnika.

Najavili ste da ćemo uskoro dobiti nacionalnu staklenku za med. U kojoj je fazi taj projekt?

Ponukani velikim uvozom meda, koji je na policama trgovačkih lanaca deklariran kao proizvod EU i izvan EU, a da pritom pravo podrijetlo meda nije poznato, Hrvatski pčelarski savez i hrvatski pčelari osim zaštite meda te projekta “Med iz lijepe naše”, nastoji prepoznatl­jivom ambalažom zaštititi kako potrošače tako i primarne proizvođač­e. Želja nam je da korisnici nacionalne staklenke za med budu isključivo primarni proizvođač­i meda. Tako će potrošač znati razliku između domaćeg i uvoznog meda. Drago nam je da je našu inicijativ­u prepoznalo i Ministarst­vo poljoprivr­ede na čelu s ministrom Tolušićem i da će dati potporu. Sam je projekt nacionalne staklenke za med u tijeku. Početkom veljače objavljen je natječaj za dizajn staklenke za med.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia