Pred istražitelje će i Milanović, Matišić, Petrović i T. Matić
U službi za računovodstvo Ureda za opće poslove Vlade i Sabora radi 30-ak ljudi, a na deviznoj blagajni dvoje. Nitko neće biti suspendiran dok DORH ne završi istragu
Dnevnice u privatnika na račun, u vlasti i dalje u kuverti
Nakon uvođenja JOPPD obrasca sve se gotovinske isplate moraju evidentirati tako da poreznici raspolažu podacima o svim primicima ljubica.gataric@vecernji.net Isplata dnevnica u gotovini i preko blagajni zadržala se uglavnom u javnom sektoru i državnoj upravi. Lucija Jarža Turković, porezna savjetnica RRIF-a, navodi da 90 posto privatnog sektora dnevnice i ostale neoporezive naknade isplaćuje preko tekućih računa zaposlenih jer im je jednostavnije novac prebacivati s računa na račun nego držati blagajnu i rukovati gotovim novcem.
Nisu htjeli COP
Isplata dnevnica i ostalih naknada u gotovini nije zabranjena, kao što je, primjerice, zabranjena isplata plaća na ruke, ali nakon 2015. godine i uvođenja JOPPD obrasca sve se gotovinske isplate moraju evidentirati tako da pore- zna uprava raspolaže podacima o svim primicima radnika, bez obzira na to jesu li oporezivi ili nisu. Pokaže li se da neki radnik prima visoke dnevnice, te su evidencije ujedno i signal poreznim vlastima da krenu u dodatnu provjeru. Gospodarstvo za razne naknade zaposlenika godišnje izdvaja oko 6 milijardi kuna, dok su izdaci za neto plaće i javna davanja oko 80 milijardi kuna. Koliko država godišnje izdvaja za dnevnice svojih zaposlenih ne može se iščitati iz proračuna, no otkrivanje krađe na dnevnicama u samom središtu izvršne vlasti (pokaže li se takvom) trebao bi biti jasan signal vladajućima da preusmjere gotovinske isplate na tekuće račune. Za svog ministarskog mandata Slavko Linić pokrenuo je stvaranje središnjeg obračuna plaća kao jedinstvene baze preko koje se moraju provesti sve mjesečne isplate plaća. Čak su i njemu kao politički jakom ministru trebali mjeseci da slomi otpor po pojedinim resorima i institucijama, a COP je u punoj mjeri profunkcionirao tek potkraj mandata. Cen- tralizirana isplata plaća donijela je znatne uštede, no na tome je stala reforma uprave. Vlada nije donijela novi zakon o plaćama i koeficijentima pa je unutarnji ustroj prepun nelogičnosti. Jedna od njih je, primjerice, fiktivno raspoređivanje službenika na razna šefovska mjesta.
Manji trošak od plaće
Isplata dnevnica strogo je kontrolirana jer se radi o primicima koji su oslobođeni poreza i doprinosa, te su za poslodavca manji trošak od plaće koja je opterećena javnim davanjima. Dnevnica služi za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
Ključno je pitanje tko je uime savjetnika uzeo 308.000 kuna iz blagajne i je li imao pokrovitelja u strukturama bivše, Milanovićeve Vlade
Ključno pitanje u aferi Putni nalozi jest – tko je izvukao novac za 532 dnevnice u iznosu od 308.000 kuna iz blagajne Ureda za opće poslove Vlade i Sabora i je li u tome imao pokroviteljstvo u strukturama bivše, Milanovićeve Vlade. U tom Uredu dvije su blagajne, jedna je kunska i na njoj radi troje, a jedna je devizna i ima dvoje blagajnika. Novac je trebao ići preko devizne blagajne, jer je bila riječ o fiktivnim inozemnim putovanjima. Taj netko morao je biti umrežen i sa službom računovodstva koja obrađuje putne naloge i s blagajnom na kojoj se na ruke isplaćuje novac.
Na što je novac potrošen
Dvojica savjetnika bivšeg premijera Milanovića (Budak i Goldstein, dok se Siniša Petrović nije oglasio) tvrde da su njihovi potpisi krivotvoreni (to su potvrdili prekjučer i DORH-u), onda je pitanje tko je u njihovo ime preuzeo 308.000 kuna. Sada se nameće zaključak da je onaj tko je krivotvorio potpise na 57 putnih naloga i uzeo novac iz blagajne. Da mu je potpis lažiran tvrdi i Tomislav Saucha, bivši šef Milanovićeva kabineta, koji je uz Milanovićevu suglasnost odobravao putne naloge. Drugo je pitanje na što je taj novac potrošen i tko je sve sudjelovao u malverzacijama. Ured za opće poslove nije malen, obuhvaća ured ravnatelja, službu za računovodstvo u kojoj radi 30-ak zaposlenika, službu za proračun, službu za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne poslove, pisarnicu, službu za nabavu, službu za telekomunikacije i informatiku te praćenje rada Sabora i službu za opće i tehničke poslove. Pojedine službe imaju i pododjele, a samo služba računovodstva ima i odjel za financijsko-materijalno knjigovodstvo, osobne rashode i devizna plaćanja te odjel za vođenje očevidnika. Ključ raspleta afere Putni nalozi očito je upravo u službi za računovodstvo. Tijekom 2015. godine šefica službe za knjigovodstvo bila je Terezija Matić, koju je Vlada potkraj prosinca 2016. godine ovlastila za obavljanje poslova ravnateljice Ureda za opće poslove, a upravo je T. Matić i potpisala očitovanje Državnoj reviziji, koja je utvrdila da za 57 putnih naloga nema vjerodostojne dokumentacije koja bi potvrdila da su se ta putovanja zaista i dogodila, da su savjetnici izvješća o putovanjima premijeru Milanoviću podnosili usmeno. Ne insinuiramo da je T. Matić odgovorna za fiktivne putne naloge, ali je uz bivšeg šefa tog ureda Zvonka Matišića, sina vozača pokojnog Ivice Račana, osoba koja je tijekom 2015. godine imala uvid u isplate putnih naloga. Matišić je u srpnju 2016. godine razriješen funkcije ravnatelja tog ureda i nakon toga se ponovno vratio u Ministarstvo vanjskih poslova, odakle ga je Zoran Milanović bio povukao u taj ured.
Lopov i dalje radi?
Dok DORH ne utvrdi sve okolnosti mogućeg kaznenog djela, Vlada neće suspendirati nijednog zaposlenika Ureda za opće poslove, iako je moguće da lopov i dalje ondje radi, potvrđeno je jučer u Banskim dvorima. Kako je istraga DORH-a tajna, ne zna se tko je još sve ispitan o putnim nalozima, ali očekuje se da će pred istražitelje morati i bivši premijer Milanović, kao i Zvonko Matišić, treći savjetnik Siniša Petrović, T. Matić, ali i svi zaposlenici Ureda za opće poslove koji sudjeluju u obradi putnih naloga i isplati dnevnica.
Lopov je morao biti umrežen i s blagajnom i s računovodstvom koje obrađuje putne naloge