Napokon ulaganja i pomoć koju je Slavonija čekala desetljećima
Iseljavaju se i oni koji imaju kuću ili stan i solidna primanja. Država mora intervenirati – hitno!
Najveći su projekti ugovoreni za očuvanje kulturne baštine, a među najvrednijima je gradnja edukativnog centra za mlade uz osječku Tvrđu Gospodarsko i demografsko propadanje Slavonije Vlada namjerava zaustaviti, između ostaloga, snažnijim povlačenjem novca iz fondova EU. U tu je svrhu osmišljen Projekt Slavonija, cilj kojega je do 2023. povući 18,75 milijardi kuna namijenjenih isključivo financiranju projekata na području pet slavonskih županija. U okviru projekta do kraja siječnja ugovoreno je 2,25 posto ciljanog iznosa, oko 423 milijuna kuna. Najveći ugovoreni projekti odnose se na očuvanje kulturne baštine, a najvredniji je vezan uz osječku Tvrđu, na kojoj će se graditi edukativni centar za mlade. Ukupna je vrijednost projekta 62,6 milijuna kuna, od čega je 52,6 milijuna nepovratnih sredstava EU.
Ključna radna mjesta
Lokalni i županijski čelnici na području Slavonije pozdravljaju to što se Vlada konačno okrenula Slavoniji, a žale što se to nije dogodilo i ranije. Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić ističe da za oporavak kraja nisu dovoljni samo fondovi EU te da projekt moraju pratiti reforme, od porezne do politike poticaja. – Prije svega, treba uvesti red u poljoprivredu, aktivirati neiskorišteno zemljište, a sirovinu prerađivati ovdje, u Slavoniji. Događa nam se da farmeri odustaju od uzgoja krava, a tvornice daleko od Slavonije prerađuju loše uvozno mlijeko – upozorava Šišljagić. Ističe da su za oporavak kraja ključna radna mjesta, a s tim su suglasni i drugi lokalni čelnici u Slavoniji. Općina Otok aktivna je u pripremi projekata u okviru fondova EU, a načelnik Josip Šarić navodi da je u pripremi projekt zaštite prirode i kontinentalnog turizma vrijedan 20 milijuna kuna, koji će zaposliti 10 ljudi. Hvali se i projektom gradnje 250 obiteljskih kuća, za što su novac osigurale općina i država, te velikom po- duzetničkom zonom. Uvjeren je da takva cjelovita rješenja mogu zaustaviti iseljavanje iz Slavonije. Da je za ostanak ključno zapošljavanje, kažu i drugi slavonski lokalni čelnici. Upozoravaju kako je novac iz europskih fondova najvećim dijelom usmjeren u infrastrukturu te u zaštitu prirode i kulturnih dobara, dok je Slavoniji nužan hitan rast gospodarstva. Priznaju, međutim, da problem nije samo u gospodarstvu, nego i u lošem stanju duha od rata naovamo. – Iseljavanje je trend koji slijede i oni koji ne moraju, koji imaju riješeno stambeno pitanje i solidna primanja i tako je to još od rata. Da bi se to zaustavilo, treba nam hitna i radikalna intervencija države jer Slavonija više nema vremena za čekanje. Za pet ili 10 godina nećemo imati za koga provoditi projekte – upozorava jedan zdvojni lokalni čelnik. Što je nužno učiniti za Slavoniju, koja je jedno od najvećih kri- znih žarišta u demografskom i razvojnom smislu? Demograf Dražen Živić iz Vukovara upozorava da država ne vlada svojim prostorom ako ga demografski ne kontrolira, ako je prostor prazan i zato je važno zadržati ljude u Slavoniji. – Slavoniji trebaju fundamentalni projekti koji se odnose na primarnu proizvodnju i ne mislim samo na poljoprivredu. Nije bitno samo imati novac nego je važno znati u što ćemo ga ulagati. Država se treba izjasniti kako vidi strategiju razvoja zemlje, pa i Slavonije, ali to ne smiju biti samo vatrogasne mjere. Slavoniji je nužan razvoj koji uključuje otvaranje radnih mjesta i mjere populacijske politike poput stambenog zbrinjavanja mladih, infrastrukture za djecu. Poticaji u poljoprivredi ne smiju biti socijalna kategorija, a većina je to dosad bila. Ne mogu se davati poticaji nekom tko ima malu mirovinu da lakše živi, a ništa ne proizvodi. Poticaji moraju ići stvarnim proizvođačima, a za ljude koji proizvode hranu za sebe i za susjede i ne mogu preživjeti od toga treba formirati socijalni fond. Ravnotežu treba napraviti između velikih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kojima treba dati i veće poticaje ako su voljni i sposobni sami ili udruživanjem izlaziti na tržište. A država im treba pomoći u tome. Država mora reći i hoće li turist u Rovinju dobiti slavonski kulen ili španjolsku kobasicu? Neka Španjolac i Francuz prodaju robu na našem tržištu, ali država ima pravo odrediti subvencije na proizvode i djelatnosti koje su u strateškom interesu. Treba popustiti i s poreznom presijom prema demografski ugroženim područjima – ističe Živić.
Kulturne potrebe i na selu
Drago Čengić, koji se bavi ekonomskom sociologijom, ističe da je sve počelo potonućem poljoprivrede u Slavoniji i ukidanjem nekadašnje industrije. – Sve vlade su Slavoniji pristupale fragmentarno jer je priča prepuštena suludoj ideji da se ne kontrolira kome se daje novac koji se ulaže kroz poljoprivredne poticaje. Problem je koncepcija poljoprivrede. Ne zna se koja se to hrana treba proizvoditi u Slavoniji i što to poticati. Vidjet će se je li iza projekta Slavonija, ako nema strategije za razvoj Slavonije, priča da se samo malo ojačaju lokalni kapaciteti ili da se pomogne onima koji u poljoprivredi već imaju neke planove za Slavoniju – kaže Čengić. Demograf Anđelko Akrap ističe da Slavonija danas ne može živjeti samo od poljoprivrede. – Ulaganje u OPG-ove je dobro, ali to je samo za dio stanovništva jer svi oni koji ostaju na selima se neće baviti poljoprivredom i njima treba osigurati zaposlenost i razvoj drugih grana od kojih će živjeti. U Slavoniji nisu ugrožena samo sela nego i gradovi iz kojih je jak egzodus stanovništva. Zato demografska politika mora biti uklopljena u politiku ukupnog razvoja i mora se voditi računa o regionalnom razvoju. Moramo imati smjernice dugoročnog gospodarskog razvoja za Slavoniju, što će se proizvoditi i poticati jer se neće svi baviti poljoprivredom – kaže Akrap ističući i da treba voditi računa o kulturnim potrebama mladih na selima, a ne samo u velikim gradovima te da uz strateške dokumente o razvoju Slavonije i lokalna zajednica i županije moraju oblikovati razvojnu politiku.
Živić: Poticaji u poljoprivredi trebaju pravim proizvođačima, ne kao socijalna pomoć
Akrap: Slavonija ne može živjeti samo od poljoprivrede nego i od razvoja drugih grana