Nacionalni nakladnik s kojim se nitko ne može mjeriti
Živimo u vremenu kad se vode rasprave o budućnosti knjige, ali u vremenu kad je nastala Matica hrvatska i najveći dio njezine duge povijesti, držalo se da se sve što trebamo znati nalazi u knjigama. Osim toga, Matica se borila da hrvatski jezik uđe u sve vrste knjiga, da postane ono što danas zovemo standardnim jezikom i da prenosi kulturne i civilizacijske tekovine jednako kao drugi jezici. Matica je objavljivanjem tisuća knjiga, beletrističkih i drugih, hrvatskih i prevedenih, stalno služila kulturi, obrazovanju, znanosti i nijedan se izdavač u tom pogledu s njome ne može mjeriti. Danas je nakladnička djelatnost Matice hrvatske njezina najvaž- nija aktivnost, a svojim izdanjima Matica bilježi i svjedoči hrvatsku kulturu i suvremene znanstvene dosege. Raznolikost Matičina nakladničkog programa vidi se u više od 50 biblioteka i produkciji novih naslova koja samo u Zagrebu prelazi brojku od 40, a s izdanjima ogranaka i 70 knjiga godišnje. Sinteza hrvatske povijesti Jedna je od najvažnijih Matičinih edicija u ovom trenutku Povijest Hrvata, koja će biti objavljena u sedam svezaka, a uređuje ju povjesničar Zoran Ladić. Izdanje je zamišljeno kao sinteza hrvatske povijesti od 6. do 20. stoljeća, napisano na osnovi suvremenih istraživanja, a na svakom svesku sudjeluje dvadesetak povjesničara. Dva sveska već su objavljena: Hrvatske zemlje u ranome srednjemu vijeku i Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, a edicija će biti završena 2018. Temeljni Matičin izdavački niz je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti – nastavak legendarne biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti. U njoj se kanonski autori hrvatske književnosti obrađuju na kritički suvremen način, a uz klasike naglasak se stavlja i na prešućivane, zaboravljene i „nepročitane” hrvatske pisce, poput Viktora Vide ili znanstvenika Ruđera Boškovića, koji je osim znanstvenih djela pisao i literaturu. Njegov latinski ep Pomrčine Sunca i Mjeseca Matica je nedavno objavila u prijevodu. Rasprodan rječnik Prošle godine tiskan Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik Marka Samardžije jedna je od najprodavanijih Matičinih knjiga posljednjih godina, za samo nekoliko mjeseci rasprodano je prvo izdanje. Rječnik je imao i dobru recepciju u hrvatskoj javnosti i važan je prinos Matice standardizaciji i očuvanju hrvatskoga jezika. Nagrada Gjalski za knjigu godine 2015. pripala je Nezaboravnim pričama iz kavane Corso Dubravka Jelačića Bužimskog objavljenim u Matičinoj biblioteci Koloplet hrvatske književnosti, a niz je nastavila nedavno objavljena knjiga Ljubav za dosadne knjige Pavla Pavličića. To je Matičin prilog suvremenoj hrvatskoj prozi, a knjige Bouvard i Pécuchet Gustavea Flauberta, Grad i planine Eça de Quierósa te Priče o ljubavi, ludilu i smrti Horacija Quiroge nepoznata su remek-djela svjetskih klasika koja dosad nisu bila prevedena na hrvatski jezik. U društvu i vremenu koje sve više gubi interes za ozbiljne teme, što se odražava i na policama knjižara, Matičina biblioteka Aletheia (grč. istina) rezervirana je za djela europskih i hrvatskih filozofa. Knjiga Heraklit Igora Mikecina iz tog niza kapitalan je prijevod svih tekstova „mračnoga grčkog filozofa”, uz opsežno tumačenje njegovih zagonetnih gnoma iz pera jednog od najupućenijih hrvatskih filozofa. Matica je oduvijek željela svjetsku kulturu približiti hrvatskim čitateljima pa je nedavno pokrenula objavu nacionalnih epova europskih književnosti koji dosad nisu prevedeni na hrvatski jezik. Tako su proteklih godina objavljeni portugalski nacionalni ep Luzitanci Luisa de Camoesa, francuski nacionalni ep Chanson de Roland, a uskoro iz tiska izlazi španjolski nacionalni ep Le Cid, u prijevodu Mate Marasa. Maras je inače u Matici objavio i prijevod cjelokupnog Shakespeareova opusa – svih 37 drama, soneti i druga poezija ukoričeni su u četiri sveska. To je Marasov životni projekt, a njime su se Hrvati izjednačili s malobrojnim svjetskim narodima koji se mogu pohvaliti da imaju prevedenoga cijelog Shakespearea. S Maticom danas surađuje cijeli niz uglednih hrvatskih autora, književnih povjesničara, filologa, pisaca i filozofa, poput Viktora Žmegača, Nives Opačić, Tonka Maroevića, Igora Zidića, Ranka Matasovića i mnogih drugih, tako da davna misao Antuna Barca da je „povijest Matice hrvatske u neku ruku i povijest hrvatske kulture” ni danas nije izgubila na težini.
Hrvati su jedan od malobrojnih naroda koji se mogu pohvaliti da imaju prevedenoga cijelog Shakespearea Matica u više od 50 biblioteka godišnje izda više od 70 knjiga, a samo u Zagrebu 40 naslova