Franak: Rumunjski zakon o konverziji nije isti kao hrvatski
U povodu odluke rumunjskog ustavnog suda hrvatski bankari ističu da konverzija nije u skladu s pravnom stečevinom EU Nakon što je rumunjski ustavni sud “srušio” tamošnji zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u njihovu valutu lej, ponovo su se uskomešale dvije zainteresirane strane na hrvatskom tržištu: banke i dužnici. Bankama je to argument više u pokušajima ukidanja konverzije na Ustavnom sudu, dok u Udruzi Franak ukazuju na razlike u načinu provođenja konverzije u dvije zemlje.
U Hrvatskoj euri, a ne kune
U kratkim crtama, zakon o konverziji u Rumunjskoj, koji nikad nije proveden u praksi, tamošnji je ustavni sud proglasio neustavnim jer nije proveden u izvornom obliku u kojem ga je jedan dom parlamenta (Senat) donio, već je realiziran uz brojne amandmane koje je dao Zastupnički dom. Osim toga, konverzija bi trebala biti provedena po tečaju na dan sklapanja ugovora o kreditu što, smatra sud, odudara od europskih direktiva, a zamjera se i retroaktivnost. Za razliku od rumunjskog zakonskog rješenja, u Hrvatskoj je konverzija provedena u eure, a ne u domaću valutu, uz argument da bi pretvaranjem kredita u kune dužnici u eurima postali diskriminirani. Iz Hrvatske udruge banaka ističu da su od samog prijedloga zakona upozoravali kako konverzija nije u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, a da i odluka rumunjskog ustavnog suda pokazuje da ni u toj zemlji nisu provedivi zakoni koji nisu usklađeni s EU. – No zakon je ipak donesen, konverzija je za razliku od Rumunjske i provedena, a svi daljnji koraci sada su u domeni domaćeg i stranog pravosuđa – poručuju iz HUB-a. Udruga Franak, jasno, ima drukčije argumente. Saborski zastupnik Snage i predstavnik Franka Goran Aleksić upućuje da su u Rumunjskoj dva doma parlamenta imala različito viđenje konverzije (što je bio jedan od dva presudna argumenta suda), za razliku od Hrvatske u kojoj je zakon donesen konsenzusom svih zastupnika u Saboru. Ističe i da u rumunjskoj presudi nije precizirano koje su to direktive EU zanemarene.
Vjeruju u ništetnost
– Što se retroaktivnosti tiče, Ustavom je ona dopuštena ako nije cijeli zakon retroaktivan, a cijeli Zakon o potrošačkom kreditu nije retroaktivan i posrijedi je opravdana retroaktivnost – smatra Aleksić. Predstavnik Franka Denis Smajo poručuje pak da, čak i ako konverzija padne, Sud EU donosi sve više odluka koje potvrđuju ništetnost ugovora. – To će tek za banke biti trošak, nisu ni svjesne koliko im je konverzija bila dobra! – kaže Smajo.
Banke nisu svjesne koliko im je konverzija bila dobra, poručuje Denis Smajo KONVERZIJA NA SUDU EU Čak i da konverzija padne, Sud EU donosi sve više odluka koje potvrđuju ništetnost ugovora DENIS SMAJO predstavnik Udruge Franak