U obzir dolaze svi modeli otkupa Ine koji ne povećavaju javni dug pa i državni holding
Jedan je od modela državni holding koji bi činili Ina, HEP, Plinacro i Janaf, a dionice od MOL-a otkupile bi se njegovim kreditnim zaduženjem
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da će savjet za pregovore s MOL-om razmotriti sve modele mogućeg otkupa MOLova udjela u Ini pa tako i onaj o osnivanju državnog energetskog holdinga, a da će ključni kriterij pritom biti da se ne generira novi javni dug. – U razdoblju koje je pred nama u radu Savjeta analizirat ćemo sve opcije koje mogu biti korisne za iznalaženje sredstava za otkup MOL-ova udjela u Ini. Savjet je održao sjednicu, a naš je ključni kriterij da nema generiranja novoga javnog duga, da cijeli postupak bude i izvodljiv, i realan, i transparentan, i da se oslonimo na one važne, bitne, ključne savjetnike s međunarodnom reputacijom koji mogu pridoravnomjerniji nijeti kredibilitetu tog projekta – kazao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara nakon obilaska sajma Viroexpo. Dodao je i da će savjet za pregovore s MOL-om, koji je Vlada osnovala sredinom siječnja, analizirati i tzv. treći model, koji je, prema medijskim napisima, predložio Ivan Domagoj Milošević, a riječ je o državnom holdingu koji bi činili Ina, HEP, Plinacro i Janaf. Taj holding ne bi upravljao tvrtkama, nego svojim udjelom u njima, dok bi se otkup dionica MOL-a proveo njegovim kreditnim zaduženjem. Na pitanje, pak, je li imenovanje Marina Pucara za predsjednika uprave Podravke političko kadroviranje, predsjednik Vlade ponavlja da je odluku donio Nadzorni odbor, u kojem država ima samo tri od devet članova. Odgovarajući na pitanja novinara najavio je i mogućnost promjena u podjeli Hrvatske na statističke regije kako bi se postigao regionalni razvoj jer je sadašnja podjela pokazala određene manjkavosti. Podsjetio je da je smisao redistribucije europskog proračuna upravo ravnomjeran regionalni razvoj. – Praksa je pokazala da podjela na dvije statističke regije, jadransku i kontinentalnu Hrvatsku, ima određenih manjkavosti i možda u određenoj mjeri sprječava ravnomjeran regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske. Nakon ove financijske perspektive (od 2014. do 2020. godine) uz temeljitu analizu vidjet ćemo može li se ići prema drukčijoj organizaciji, koja bi omogućila kvalitetnije i veće povlačenje sredstava upravo u onim dijelovima Hrvatske kojima treba jača pomoć u regionalnom razvoju – kazao je premijer, podsjetivši da je smisao redistribucije europskog proračuna upravo ravnomjeran regionalni razvoj.