Informatika nam je trebala jučer!
Novi kurikulum treba podršku – u novcu, obrazovnim sadržajima, opremi i edukacijama
Mogući problem u Hrvatskoj je i uvođenje samo jednog kurikuluma, a da pritom ostali predmeti ostanu na postojećim planovima
Piše: prof. Lidija Kralj, Savjetnica za obrazovanje , Visoko učilište Algebra
U medijima se počelo spominjati uvođenje novih kurikuluma informatike u škole već u školskoj godini 2016./17. pa promotrimo tu mogućnost s nekoliko strana. Očigledno je da našim školama trebaju novi kurikulumi informatike jer koliko god se učitelji i nastavnici kreativno snalazili sa zaobilaženjem službenog plana i programa, činjenica je da su ti planovi i programi iz 1994. i 2006. propisani i da se u hrvatskim školama smiju provoditi samo oni. Osim što su sadržajno zastarjeli, planovi i programi informatike zasnovani su na propisivanju sadržaja koji se trebaju usvojiti, a ne na kompetencijama i ishodima učenja koje učenici trebaju ostvariti tijekom učenja informatike.
Edukacija učitelja
U novom kurikulumu informatike fokus je pomaknut s učenja o računalnim programima na poticanje učenika na kreativno izražavanje pomoću digitalnih tehnologija i stvaranje novih programskih rješenja. Kroz domene: Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje, Digitalna pismenost i komunikacija i e-Društvo, obuhvaćeni su razvoj logičkog razmišljanja, rješavanje problema, odgovornu i primjerenu uporabu tehnologije, stvaranje digitalnih rješenja te aktivno sudjelovanje u digitalnom građanstvu. Naglasak je na razvoju cjelovitih kompetencija digitalne pismenosti koja danas svakome treba, bilo za uporabu sustava e-građani, za kreativno i umjetničko izražavanje ili programiranje. Kurikulum je formuliran tako da učiteljima pruža slobodu odabira učinkovitih i primjerenih sadržaja, programa i metoda rada koji najbolje odgovaraju mogućnostima učenika i škole. Osnova implementacije novog kurikuluma su kompetencije učitelja i nastavnika koji ga trebaju realizirati. Hrvatska ima izvrsne učitelje i nastavnike, koji se kontinuirano usavršavaju i čije kompetencije su na svjetskoj razini. No, ne smije se sva kompleksnost uvođenja novog kurikuluma prebaciti na leđa učitelja. Potrebne su i njima dodatne edukacije, digitalni obrazovni sadržaji, nova oprema te sustav podrške da uspješno savladaju sve izazove uvođenja suvremenog pristupa i ishoda učenja u postojeći sustav obrazovanja.
Mješavina starog i novog
U Velikoj Britaniji su u 2011. uočili probleme u kurikulumu informatike i odlučili ga mijenjati. Novi kurikulum usvojili su 2013. te zatim potrošili godinu dana na edukaciju učitelja, izradu digitalnih obrazovnih sadržaja za učenike i učitelje, opremanje škola te osiguravanje uvjeta za uvođenje novog kurikuluma, koje je krenulo u rujnu 2014. uz podršku svih razina obrazovanja i različitih informatičkih tvrtki. Za taj postupak izdvojili su više od 4,5 mil. funti. Zanima li vas kako su to napravili, pročitajte članak u Pogledu kroz prozor bit.ly/UKreforma. Mogući problem u Hrvatskoj je i uvođenje samo jednog kurikuluma, a da pritom ostali nastavni predmeti ostanu na postojećim planovima i programima – time se stvara neobična mješavina starog i novog, koja je upitne održivosti i funkcionalnosti. Dakle, „još jučer“nam treba novi kurikulum informatike u školama i to uz jasnu i široku podršku – u novcu, obrazovnim sadržajima, opremi i edukacijama.