Što sve Agrokor znači za Hrvatsku
Prema nekim je procjenama utjecaj Agrokora na hrvatski BDP između 15 i 18 posto
JURICA GALOIĆ/PIXSELL.
Agrokor je najveća privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi, koja ima čak 49 milijardi kuna konsolidiranih prihoda i zapošljava 60.000 ljudi (što uključuje i privremeno i povremeno zaposlene), od čega 28.550 u Hrvatskoj. Ako se kao parametar usporedbe uzme, primjerice, otkup i prodaja hrvatske poljoprivrede, koja je u 2016. iznosila malo više od 7 milijardi kuna, ispada da je Agrokor sa svojim prihodom gotovo sedam puta veći od svega što se proizvodi u hrvatskom agraru u kojem je više od 170.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ogroman broj tvrtki i obrta.
Utjecaj na državnu blagajnu
Prema nekim procjenama, utjecaj Agrokora na hrvatski BDP je 15 pa čak i 18 posto. Iako je agencija Moody’s u petak smanjila izglede za rejting Agrokora iz stabilnih u negativne, zadržavši rejting na B3, utjecaj koji Agrokor sa svojim kompanijama ima na Hrvatsku nikoga ne smije ostaviti ravnodušnim niti država smije dopustiti ulazak u daljnje dugove jer bi to imalo nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Zato ne čudi da danas od negativnih vijesti o poslovanju koncerna najviše strahuju zaposleni – poljoprivrednici, radnice u trgovini, kioscima, proizvodnji. Prema prihodu od prodaje, Agrokor je najveća privatna kompanija u Adria regiji. Koncern obuhvaća vodeće proizvođače hrane i pića i vodeće subjekte u maloprodaji i veleprodaji u srednjoj i istočnoj Europi, a Hrvatska, Srbija, Slovenija i BiH primarna su mu tržišta. Uz njih, poslovanjem na više od 45 izvoznih tržišta obuhvaća oko 30 milijuna potrošača. – Izravni utjecaj koji koncern ima enorman je i samo kroz poslovanje kompanija u sustavu Agrokora – od Konzuma, koji je najveći trgovac i ima tržišni udio na više od 20 tržišta, do velikih prerađivačkih kompanije koje su svaka apsolutni lider na regionalnom tržištu: Jamnice, Leda, Zvijezde, Lagune, PIK-a Vrbovec. U poljoprivredi su Belje, Vupik, PIK Vinkovci enormno pridonijeli razvoju konkurentne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, predvodnici su novih tehnoloških rješenja i stvaranja kvalitetnih lanaca dobave, koliko god se naši poljoprivredni proizvođači bunili na Agrokorov utjecaj. U poljoprivredu su uložene milijarde kuna da bi se podigla na sadašnju razinu konkurentnosti u proizvodnji mlijeka, mesa, vina, maslinova ulja, povrća – kaže Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica. Bez takvih ulaganja, dodaje, poljoprivredna proizvodnja ima minimalne šanse opstanka. Važno je napomenuti da se Agrokorova poljoprivreda financirala skupim kreditima, da Hrvatskoj nisu bili dostupni fondovi EU kao Agrokorovim konkurentima iz EU. Agrokor je svoja ulaganja u poljoprivredu skupo platio, a može se samo odati priznanje za sve što je napravljeno u Baranji, Vukovaru, Istri, dolini Neretve... – Bez Agrokora nema hrvatske poljoprivrede – ističe Z. Blažić. Neizravan utjecaj koncerna je ogroman – na sve dobavljače robe i usluga, dobavljače tih dobavljača, ostale trgovačke lance, veleprodaju i maloprodaju, ugostiteljstvo. Utjecaj na ekonomiju imaju i plaće zaposlenika Agrokora i njihova potrošnja robe i usluga. O financijskom doprinosu državnom proračunu kroz poreze i doprinose da se i ne govori. S obzirom na to da Agrokor zapošljava oko 60.000 ljudi, logikom naprijed spomenute analize možemo zaključiti da neizravno ima utjecaj na više od 700.000 zaposlenih u Hrvatskoj. I to na radna mjesta u poljoprivredi, trgovinskom sektoru, sektoru javnih usluga, proizvodnim sektorima, sektoru prijevoza i komunikacije, sektoru poslovnih usluga od marketinških, komunikacijskih i IT usluga te turizmu. Trebalo bi promatrati i povijesni doprinos razvoju pojedinih djelatnosti, ogromnim ulaganjima u tehnologiju koja vodi i uvođenju novih znanja, vještina, inovacija, izgradnji stručnjaka. Agrokor je rasadnik kvalitetnih kadrova i za ostale hrvatske kompanije. Uzmimo u obzir i koliko je kompanija ulagala u društveno odgovorno poslovanje. Nije bilo mjesta gdje se s dolaskom Konzumovih trgovina nisu otvarala dječja igralište, opremale škole, vrtići i sl.
Spriječiti štetne glasine
U takvim uvjetima sigurno da postoji zabrinutost društva ako se stalno šire glasine o teškoćama u poslovanju ovako velikog i najznačajnijeg poslovnog sustava u Hrvatskoj. U ovakvim situacijama potrebno je vrlo transparentno komuniciranje s javnosti. Sigurno je da menadžment vodi svakodnevnu komunikaciju s dioničarima, financijerima, dobavljačima, sindikatima, no sa svojim viđenjem poslovnih izazova mora izaći i pred opću javnost, odnosno medije i građane jer bi se tako smanjile tenzije i razne glasine. Tada bi menadžment imao više vremena za strateški rad, a ne stalno gašenje vatre zbog netočnih i nedobronamjernih informacija.