Tajlanđanin UN-ov ekspert za prava homoseksualaca
Prije Hrvatske, Mađarske i Poljske njegov mandat pokušale su minirati Rusija, Saudijska Arabija i cijela Afrika
Tomislav Krasnec Istražuje različite oblike nasilja i diskriminacije prema LGBT osobama, a u prvu takvu misiju odlazi danas u Argentinu UN-ov neovisni stručnjak za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, kojemu je EU prekjučer odlučio dati posebno istaknutu podršku iako su Hrvatska, Mađarska i Poljska odlučile u svojim nacionalnim izjavama naglasiti da ne treba baš tu dužnost posebno isticati u smislu podrške, imenovan je tek nedavno i bilo je glasnog protivljenja nekih država svijeta već pri samom njegovu izboru u UN-u. Kakva je to dužnost i kakav mandat ima Tajlanđanin Vitit Muntarbhorn koji je na nju imenovan?
Diplomatska bitka
Svojevrsni UN-ov veleposlanik za LGBT prava ima mandat obilaziti države i istraživati različite oblike nasilja i diskriminacije prema LGBT osobama (kratica za lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe), a u prvu takvu misiju upravo danas dolazi u Argentinu. U sljedećih će deset dana, prema pisanju tamošnjih medija, razgovarati s predstavnicima federalnih i regionalnih vlasti, kao i s predstavnicima udruga civilnog društva koje se bore za prava LGBT osoba. Izvješće o posjetu Argentini zatim će podnijeti Vijeću za ljudska prava UN-a, čija je Hrvatska odnedavno članica. Ovo je prvo takvo terensko istraživanje, ali ideja je da novi dužnosnik UN-a redovito radi takav posao. Upravo zbog mogućnosti da im stručnjak UN-a za LGBT prava dolazi u njihove države i govori što da rade, neke su članice UN-a bile protiv stvaranja takve dužnosti, a zatim su pokušavale i srušiti već imenovanog Muntarbhorna. Sama dužnost stvorena je u lipnju 2016. glasanjem u Vijeću za ljudska prava UN-a, gdje je 21 država bila za, 18 protiv, a šest ih je bilo suzdržano. – Usvojena odluka razvodnjena je nizom amandmana koje su predvodile regresivne zemlje poput Rusije i članica Organizacije islamske suradnje poput Pakistana, Egipta i Saudijske Arabije – rekla je u izjavi za agenciju Inter-Press Service Pooja Patel, aktivistica iz ženevske organizacije za ljudska prava ISHR. Zatim je krajem rujna 2016. Vijeće za ljudska prava UN-a imenovalo tajlandskog stručnjaka za međunarodno pravo Vivita Muntarbhorna na novu dužnost. No, države koje su se protivile kreiranju te dužnosti pokušale su još jednom minirati početak njegova rada diplomatskom akcijom u Općoj skupštini UN-a krajem prošle godine. Opet nisu uspjele, iako je glasovanje o njihovim amandmanima koji bi odgodili početak rada V. Muntarbhorna bilo tijesno: 84 države protiv tih amandmana, 77 za i 16 suzdržanih. Države Afričke skupine u UN-u predvodile su tu diplomatsku bitku protiv početka rada UN-ova stručnjaka za LGBT prava osporavajući pravni temelj za njegov mandat. Rusija, Saudijska Arabija i još neke muslimanske zemlje naglašavale su da neće surađivati s tim novim dužnosnikom UN-a, a među zemljama koje su ga u raspravi u UN-u otvoreno podržavale nije bio samo SAD i članice EU, nego i Brazil koji je govorio i uime sedam drugih latinoameričkih država. Upravo da bi se naglasila politička potpora njegovu radu na početku mandata, EU je u prekjučer usvojenim zaključcima posebno istaknuo da će poticati države da budu otvorene za dijalog s novim neovisnim stručnjakom za LGBT prava te da mu “omoguće pristup”.
Dekriminalizacija
Hrvatska, Mađarska i Poljska podržale su zaključke EU, ali i dale posebne izjave: Hrvatska tako tumači da “nema potrebe za isticanjem bilo koga”, Poljska kaže da se “ne može složiti ni s kakvom jezičnom formulacijom kojom bi se pozdravila uspostava, izravna ili neizravna, gore navedenog mandata neovisnog stručnjaka”, a Mađarska kaže da je “iznimno važno da” Vitit Muntarbhorn radi “u skladu s međunarodnim pravom i međunarodno priznatim normama” (što je slično argumentima onih država koje su se protivile stvaranju te dužnosti tvrdeći da njegov mandat nije baš u skladu s međunarodnim pravom i normama). U svojim prvim intervjuima Vitit Muntarbhorn najavio je da će se boriti za dekriminalizaciju homoseksualnosti. – Mislim da 70-ak država to i dalje tretiraju kao kazneno djelo, a pet do sedam zemalja izriču smrtnu kaznu. To je velik razlog za zabrinutost. Nužan je dijalog s tim državama – rekao je Muntarbhorn za agenciju Inter Press Service. – I ja sam u ponedjeljak u govoru u Vijeću za ljudska prava zatražio dekriminalizaciju homoseksualnosti u zemljama u kojima je to kazneno djelo – kaže Davor Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, koji je i jučer u Ženevi predstavljao Hrvatsku na zasjedanju UN-ova Vijeća za ljudska prava. Stier dodaje da Hrvatska podupire rad svih mandatara za posebne postupke koji djeluju unutar Vijeća (ima ih više do 40), pa tako i rad Vitita Muntarbhorna. – U svome govoru u Ženevi naglasio sam da se zalažemo za poštivanje digniteta LGBT osoba – kaže Stier.
IVANA MILAS KLARIĆ: U četiri Regionalna ureda pravobraniteljice za djecu u prosjeku se godišnje primi oko 1500 pojedinačnih prijava zbog kršenja prava djece pravobraniteljica za djecu u povodu 10. godišnjice ureda u Splitu P. MACEK/ PIXSELL