Hrvati neće birati stranu u sporu između Bošnjaka i Srba
Mladen Ivanić želi znati zašto je samo njegovo pismo iz ICJ-a netko otvorio
Iako su sva trojica članova Predsjedništva BiH dobila pisma iz međunarodnog suda pravde, samo Ivanićevo pismo bilo je otvoreno Sva trojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine jučer su dobila zasebna pisma Međunarodnog suda pravde (ICJ) s pitanjem ima li Sakib Softić status agenta pred ovim sudom u slučaju revizije presude za genocid protiv Jugoslavije nakon što u zemlji kulminira nova kriza između Srba i Bošnjaka s tvrdnjama da je riječ o jednostranoj tužbi bošnjačke strane. Do koje su se mjere podijelile čak i službene institucije BiH, jučer je posvjedočio predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, srpski član kolektivnog šefa države koji je ustvrdio kako su bošnjački djelatnici veleposlanstva u Haagu otvorili njegovo zapečaćeno pismo po nalogu Bakira Izetbegovića. – Ovo što se zbiva prelazi sve mjere razuma. Moje pismo jedino je bilo otvoreno, a pisma Izetbegoviću i Čoviću ostala su zatvorena – rekao je Ivanić. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH medijima je prije Ivanićeve konferencije za novinare poslano priopćenje u kojemu se navodi kako su tijekom dana stigla tri pisma za članove Predsjedništva što ih je proslijedilo veleposlanstvo u Nizozemskoj. Pritom je utvrđeno da je omotnica pisma adresiranog na Ivanića već otvorena pa je odmah naložena istraga da bi se otkrilo tko je to učinio.
Oči uprte u Hrvate
BiH sada ulazi u novu fazu u kojoj će sve oči biti uprte u hrvatsku stranu, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića s obzirom na to da su stajališta bošnjačke i srpske strane jasno za i protiv revizije utvrđena na svojevrsnim narodnim saborovanjima u Sarajevu, odnosno u Banjoj Luci. Kako se doznaje, Čović se ne planira opredijeliti ni za srpsku ni za bošnjačku stranu. Naime, s obzirom na to da se Predsjedništvo BiH nije izjašnjavalo o statusu Sakiba Softića kao agenta BiH pred međunarodnim sudom pravde, BiH i nema službeni stav. Hrvatski član Predsjedništva BiH inzistirao je na zajedničkom stavu Predsjedništva, ali do toga nije došlo. Zato se i neće pojedinačno izjasniti te je stava da su za pravno tumačenje odluke zadužene pravne, a ne političke institucije. Kada bi Čović bio protiv revizije presude za Jugoslaviju, najveći dio hrvatske javnosti u BiH, ili u Hrvatskoj, ne bi mogao razumjeti takav pogled na agresiju u proteklom ratu, razaranje gradova, ubojstva, progone.
Trgovine i nagodbe
No kada bi stao uz bošnjačku stranu, onda bi riskirao podržati nove principe i jednostrane poteze te bi Hrvatima dugoročno iskopao politički grob te ozakonio nadglasavanje kao načelo koje su Bošnjaci u desecima navrata primjenjivali, poput biranja Željka Komšića i neentitetskih vlada, sustavnog progona, kriminaliziranja Domovinskog rata, financijskog osiromašivanja, uostalom i najviše progona za vrijeme rata. Stavljanje na jednu stranu otvorilo bi i mogućnost nove političke trgovine i nagodbe. Nije teško zamisliti scenarij po kojemu bi primjerice srpski dužnosnici mogli dići ruke za izmjene izbornog zakona koji bi omogućio Bošnjacima da mogu zbog svoje brojnosti nadglasavati Hrvate u entitetu Federacije BiH i istodobno osigurati Srbima da još suverenije vladaju svojim entitetom Republikom Srpskom. Bio bi to kraj za bosanskohercegovačke Hrvate.
Iz Ministarstva vanjskih poslova priopćili su da će otvoriti istragu o otvaranju pisma Opredjeljivanje na bilo koju stranu moglo bi biti politički kraj za Hrvate u Bosni i Hercegovini