Plenkovićeva komisija odlučit će može li ostati Titov trg
Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Vladi u roku od godinu dana treba izraditi preporuke za definiranje pravnog okvira
Vlada osnovala Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, na čelu Vijeća predsjednik HAZU Zvonko Kusić
Vijeće će se baviti i politikom imenovanja ulica i trgova u sklopu regulacije isticanja simbola totalitaristički h režima Iva Puljić-Šego, Iva Boban Valečić Vlada je jučer osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima u kojem je 18 članova, redom predstavnika uglednih institucija s lijevog i desnog spektra, koji imaju rok do 1. ožujka 2018. godine Vladi izraditi preporuke za pravno reguliranje isticanja simbola nedemokratskih režima.
Temelj za pravni okvir
Budući da će jedna od uloga Vijeća biti i određivanje politike imenovanja ulica i trgova, Vijeće će za godinu dana, očito, Vladi sugerirati mogu li trgovi u Hrvatskoj nositi ime bivšeg komunističkog vođe i predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Iako je politika imenovanja ulica i trgova u nadležnosti lokalne razine, ako se donese zakon kojim će, u sklopu zabrane isticanja simbola, znamenja i obilježja, biti zabranjeno Titovo ime u javnom prostoru, onda će se to reflektirati i na odluke lokalne samouprave. Važno je primijetiti da je u obrazloženju odluke o osnivanju “Plenkovićeve komisije” jasno istaknuto da će Vijeće “ne relativizirajući kršenja ljudskih prava uvažiti razlike koje su postojale između pojedinih oblika nedemokratskih režima”, iz čega se iščitava da Vijeće već unaprijed naglašava da neće izjednačavati fašistički i komunistički režim. S obzirom na karakter fašističkog režima, to ne može biti u istoj ravnini. Izvor iz Vlade kaže kako su svjesni da će u Vijeću biti različitih pogleda, ali da bi sastav članova trebao osigurati raspravu bez emocija i atmosferu iz koje će se definirati preporuke Vladi. – Budući da Vlada želi temeljem preporuka izraditi pravni okvir, u Vijeću su zastupljeni i pravnici i politolozi, a ne samo povjesničari, jer nije namjera da Vijeće ”piše novu povijest” – komentirao je izvor iz Vlade upućen u sastavljanje Vijeća. Ne želi, dodao je, prejudicirati koji će biti zaključci Vijeća i mogu li dovesti i do zabrane isticanja Titova imena na ulicama i trgovima. Predsjednik Vijeća je akademik Zvonko Kusić uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od predstavnika lijevog svjetonazora tu su SDP-ov Antun Vujić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, prof. Ivo Goldstein, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U vijeću su i prof. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta,
“Vijeće će ne relativizirajući kršenja ljudskih prava uvažiti razlike koje su postojale između pojedinih oblika nedemokratskih režima” U Vladi su svjesni da će biti različitih pogleda u Vijeću, ali vjeruju u raspravu bez emocija
prof. Ivica Lučić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest, doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokume-ntacijskog centra Domovinskog rata, kao reprezenti desnijeg svjetonazora.
Pristup podacima
Vijeće će Vladi izraditi i preporuke prijedloga za očuvanje sjećanja, znanstvenih istraživanja, omogućavanje pristupa podacima te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjima ljudskih prava za vrijeme nedemokratskih režima. Premijer Plenković jučer je rekao da u javnosti postoje različita tumačenja prošlosti koja se često ne temelje na znanstvenim istraživanjima. Podsjeća da je sudska i upravna praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava neujednačena. – Koliko god na prvi pogled djelovalo da se Vijeće brine o prošlosti, usmjereno je na budućnost – rekao je Plenković.