Stajski gnoj tražen kao suho zlato
Smanjenje broja farmi krava dovelo je do nestašice gnoja, koji se prodaje i preko malih oglasnika po cijeni od 70 do 110 kuna za kubni metar
Prijeti nam nestašica, a zbog loše politike prema malim farmama i “Nitratne direktive” pada broj proizvođača stoke, kaže Nenad Kuftić Stajski gnoj plaćamo kao suho zlato, zavapili su međimurski proizvođači voća i povrća koji su se na stručnom skupu o gnojidbi u Svetom Martinu na Muri požalili na previsoke cijene prirodnog organskog gnojiva koje poboljšava kvalitetu tla, a time i urod. Smanjenje broja farmi krava dovelo je do nestašice gnoja, koji se prodaje i preko malih oglasnika. “Prodajem vrhunski zreli goveđi stajski gnoj star dvije godine, nezamjenjiv u ekološkom uzgoju u voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima”, nudi farmer koji vreću gnoja od 40 kilograma prodaje za 30 kuna. Gotovo kunu po kilogramu. Drugi nudi kubni metar gnoja po 70 kuna, treći za 110... Nenad Kuftić za svoj OPG u Istri gnoj nabavlja za 200 kuna po kubnom metru i dodatno ga prerađuje uz pomoć glista.
Skuplja ekognojiva
– Cijena stajskog gnoja ovisi i o tome koliko vam je blizu dobavljač, zbog troškova prijevoza. Lakše je i ako imate stalnog dobavljača, pa se gnoj rezervira unaprijed. Prijeti nam nestašica stajskog gnoja jer zbog loše politike prema malim farmama i “Nitratne direktive” smanjuje se broj proizvođača stoke – kaže Kuftić, koji je i predsjednik nedavno osnovanog Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Ministarstvo poljoprivrede, smatra, nema odgovor na smanjenje broja malih OPG-ova i nestanak ekstenzivne proizvodnje karakteristične za manje farme. Proizvođač Zlatko Dudaš iz Koprivničko-križevačke županije ne čudi se rastu cijena kravljega gnoja. Ekološki proizvođači kao alternativu stajskom gnojivu koriste ekognojiva koja plaćaju 550 kuna za 100 kg. – No, stajski gnoj je najprirodnije gnojivo koje se može staviti u zemlju. Tlo ne reagira dobro ako se tretira isključivo mineralnim gnojivima. Dolazi do uništenja strukture tla koje treba više energije za osnovnu i dopunsku obradu, a i slabije reagira na herbicide – pojašnjava. O tome smiju li ekološki proizvođači koristiti stajski gnoj iz konvencionalnog uzgoja, za koji postoji sumnja da u njemu ima hormona i antibiotika, još nema dogovora. Prema jednom tumačenju, napominje Dudaš, smiju koristiti samo gnoj životinja u ekouzgoju, a po drugom mogu koristiti i onaj iz ekstenzivnog uzgoja. Neki se stočari šale da će im “proizvodnja” gnoja uskoro biti isplativija od proizvodnje mlijeka. Inače, Hrvatska se obvezala na provođenje “Nitratne direktive” koju je EU uveo 1991. radi smanjenja onečišćenja voda nitratima. Od srpnja 2017. maksimalna dopuštena količina gnojiva iznosit će170 kg čistog dušika po hektaru.
Cijena će možda i rasti
Stajski gnoj farmeri moraju držati u spremnicima, a višak zbrinuti. – Dobar dio većih farmi zadovoljio je kriterije, dok oni mali, na žalost, nisu. Farme na zaštićenom području Natura 2000 od 1. srpnja moraju se pridržavati propisanih uvjeta jer neće moći dobiti potpore. Sve je to izuzetno skupo i opterećuje proračun svakog gospodarstva – ističe Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Kaže da će cijena stajskoga gnoja možda porasti, no sve to, dodaje, ovisi od područja do područja. – U nekim krajevima imate farme koje nemaju dovoljno zemljišta na kojima bi potrošile gnojivo, pa ga daju besplatno. Velike farme koje imaju višak gnoja moraju naći drugo obiteljsko gospodarstvo s kojim će sklopiti ugovor – zaključuje Brlošić.