Provjerit ću jesu li Hrvati krivotvorili dokumentaciju o teranu
Hoće li mišljenje Europske komisije biti promijenjeno ovisit će i o istinitosti slovenskih tvrdnji
Juncker: Moramo najprije provjeriti istinitost slovenskih tvrdnji, a onda ćemo vidjeti hoće li mišljenje Komisije biti promijenjeno
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker za posjeta Sloveniji najavio je da će Komisija provjeriti jesu li točne slovenske optužbe o tome da je Hrvatska “obmanula” stručne službe EK tako što je navodno krivotvorila dokumentaciju o vinu teran u hrvatskoj Istri. Ta izjava uvodi novi element u sagu o teranu, zaštićenom slovenskom vinu koje Slovenija ne dopušta da se nastavi proizvoditi pod imenom te vinske sorte i u Hrvatskoj.
Tko će se osramotiti
– Moramo najprije provjeriti istinitost slovenskih tvrdnji, a onda ćemo vidjeti hoće li mišljenje Komisije o tome biti promijenjeno – rekao je Juncker na prekjučerašnjoj konferenciji za novinare u Brdu kod Kranja. Tvrdnje slovenske Vlade o tome da je Hrvatska nešto krivotvorila kako bi obmanula Komisiju prilično su ozbiljne i podižu politički rizik priče o teranu na puno višu razinu. Uspostavi li se da slovenske optužbe nisu točne, ovo bi se pokazalo kao obično klevetanje susjedne države Hrvatske. Utvrdi li pak Komisija da su slovenske optužbe točne, bilo bi to vrlo neugodno za Hrvatsku i delegirani akt kojim je Komisija planirala izaći ususret Hrvatskoj oko terana bio bi vjerojatno zaustavljen, što Slovenci cijelo vrijeme žele postići. Bilo koji od ta dva moguća scenarija, sada kad su ulozi dignuti na puno višu razinu, donosi ne samo gubljenje spora nego i ozbiljno sramoćenje jedne od država. U osnovi slovenske optužbe je tvrdnja da je Hrvatska poslala Komisiji dokument pod nazivom Pravilnik o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, koji je prvotno usvojen 2004. i tada je u popratnoj tablici pisalo da su i refošk i istrijanac sinonimi, tj. istoznačnice za sortu teran. Pravilnik je puno puta promijenjen, a jedna promjena 2010. propisala je da refošk više nije sinonim za teran, nego sorta koja je priznata pod zasebnom točkom, dok je pod točkom teran naveden samo sinonim istrijanac. Slovenci tvrde da je Hrvatska poslala Komisiji tablicu iz 2010., premda nije jasno u čemu bi tu bilo krivotvorenje jer svaka izmjena i dopuna pravilnika postaje sastavni dio pravilnika. No Slovenci na temelju toga zaključuju da je “teran sorta koja je stvorena na papiru 2010.” te da Hrvatska nema pravo od Komisije tražiti dopuštenje da se na bocama (manjim slovima) označava sorta teran.
‘Nemaju argumenata’
IDS-ov zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić kaže da Slovenci nemaju argumenata pa se igraju formalno-pravnih igara koje su deplasirane.
Jakovčić: Stvar je jednostavna. Ovo je slovenski pokušaj kupovanja vremena
– To na što Slovenci ukazuju nije presudno. Ako postoje dvije sorte, jedna refošk i druga teran, onda je jasno da je teran sorta koja se proizvodi u Istri, a refošk je sorta od koje se dobiva vino pod imenom teran na Krasu. Ako je pak točno ono što Slovenci tvrde, da su refošk i teran jedna sorta grožđa, onda pravo na zaštitu imena vina teran (ne samo označavanja sorte, op.a.) imamo i mi i oni. Stvar je, dakle, vrlo jednostavna. Ovo je slovenski pokušaj kupovanja vremena – kaže Jakovčić. Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede poručuju da ne žele komentirati optužbe slovenske strane jer je Hrvatska u cijelom ovom postupku djelovala potpuno transparentno te je svoje stajalište bazirala na velikom broju povijesnih, stručnih i znanstvenih dokaza.