Zbog ponašanja u krizi banke platile 321 milijardu $

Banke se ni same još nisu oporavile i u odnosu na 2009. u minusu su od oko 10 milijardi, zbog kaosa koji su izazvale na tržištima svijeta valentina.wiesner-mijic@vecernji.net Za nedopuštena ponašanja u krizi, od tržišnih manipulacija do pranja novca i povezanosti s financiranjem terorizma, banke su na globalnoj razini dosad platile 321 milijardu dolara. Usto, ni same se, punih deset godina od kulminacije krize, nisu potpuno oporavile – kumulativno su u minusu oko 10 milijardu dolara u odnosu na 2009., istaknuto je u najnovijem izvješću Boston Consulting Groupa o bankarskoj industriji. Već se godinama vode sudski procesi, koje su pokrenuli regulatori, kako bi financijske institucije platile odštetu za kaos koji su izazvale “financijalizacijom” poslovanja, neutemeljenom na realnim uporištima. Podmirene kazne bile bi još i veće da se većina postupaka nije završila nagodbom. Najveći udio u odštetama, čak 63%, odnosi se na sjevernoameričke banke – ukupno 204 mlrd. dolara, velikim dijelom jer je američko pravosuđe puno efektivnije u postupcima, dok se europsko i azijsko pokazalo tromo. Od njih se u budućnosti očekuje veća učinkovitost. Lani je plaćeno ukupno 42 mlrd. dolara kazni, 86% više nego 2015., a aktivacijom neameričkih regulatora i pravosuđa očekuje se da će iznos dodatno porasti. Nakon kulminacije krize regulatori su, kako bi spriječili ponavljanje scenarija, uvodili stroži nadzor te se broj regulatornih promjena koje banke moraju slijediti na globalnoj razini više nego utrostručio od 2011. U danu se primijeni više od 200 revizija raznih propisa koji se primjenjuju u financijskom sektoru. – Nastupilo je razdoblje snažnijih regulatornih zahtjeva i tako će i ostati, unatoč najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da popusti regulativu bankarskog sektora – kažu u BCG-u.

Podmirene kazne bile bi još i veće da većina postupaka nije završila nagodbom. Najviše, 63% odšteta, odnosi se na SAD