Pristala sam 2013. biti na Bandićevoj listi jer se tada zaklinjao u ugledne ljude. No sve nas je prevario

Anka Mrak Taritaš je već podijelila funkcije u Holdingu, a sada se susrela i sa zahtjevom još jedne stranke za podjelu istoga plijena

Sandra Švaljek već je jednom vodila Zagreb, pola godine dok je Milan Bandić bio u pritvoru. Na lokalnim izborima želja joj je dobiti i voditi grad kroz puni mandat. Iza vas je stao HSLS, bili ste zamjenica Milanu Bandiću, ušli u Skupštinu s njegove liste…, mislite li da možete za sebe kazati da ste nezavisna? To je činjenica, a ne moje mišljenje. Nisam ovisna ni o jednoj stranci, ni o jednom lobiju. Znajući kakva je sadašnja situacija u gradskoj upravi i koliko je klijentelizam uzeo maha, smatram da jedino nezavisna osoba na čelu grada može zaista donijeti promjenu.

Ali podupire vas HSLS koji je dio vladajuće garniture?

Osim HSLS-a podržava me i Zelena stranka, a do izbora je moguće da me podrži još neka stranka centra. Osnivam i svoju Nezavisnu listu u kojoj će biti puno ljudi koji nikada nisu bili ni u jednoj političkoj stranci. Važno mi je to da je HSLS prava opozicija Milanu Bandiću u Gradskoj skupštini. Prema strankama koje me podržavaju ili će me podržati kao nezavisnu kandidatkinju nemam nikakvu obvezu. S druge strane, kao što se zadnjih dana jasno može vidjeti, moji se protukandidati isključivo bave međustranačkom trgovinom i podjelom fotelja. Zato ponavljam, samo nezavisni kandidat koji nikome ništa ne obećava niti duguje može doista promijeniti način upravljanja gradom.

Prema anketi koju je radio HNS, navodno vas je njegova kandidatkinja preskočila. I u drugom krugu pobjeđuje Bandića. Vjerujete li anketama i imate li ih i vi?

Kao što ste i sami rekli, radi se o anketi koju je platio HNS. Čak i u toj anketi ne mogu mi dati manje od 24 posto glasova. To je odlično. U svim dosadašnjim anketama pa i u anketi koja će uskoro izaći uvjerljivo držim drugo mjesto.

Anka Mrak Taritaš kaže da bi, uđe li u drugi krug, voljela dobiti i vašu podršku u borbi protiv Milana Bandića. Što kažete na to i biste li surađivali s Mrak Taritaš da bude obrnuta situacija?

Uvjerena sam da ću ja ući u drugi krug, i tada ću računati i na glasove centra i ljevice.

Ali je li nakon prvog kruga moguće ujedinjenje?

Nakon prvog kruga jedino je moguće da se svi birači koji žele promjene ujedine oko podrške mojoj kandidaturi za gradonačelnika.

Mislite li da ste vi prvo lice promjene?

Moji glavni protukandidati su lica koja već dvadeset godina gledamo u stranačkoj politici grada Zagreba i države. Građani, međutim, žele promjene, žele nova lica i novi način upravljanja Zagrebom. Odgovor se stoga nameće sam po sebi.

Bandić, ako treba, jede i snijeg, može što god zamislite. U čemu je vaša snaga?

Kao što znate, u zimu 2015. godine građani su ocijenili da sam i snijeg očistila bolje od aktualnoga gradonačelnika. Želim, međutim, naglasiti da voditi Zagreb znači puno više nego čistiti snijeg, jer to ionako rade vrijedni radnici Zagrebačkih cesta. Ja imam neka druga znanja i iskustva. Poznajem sustav gradske uprave i Zagrebačkog holdinga i znam njima upravljati. Osim toga, znam kako kvalitetno i transparentno upravljati proračunom. Znat ću iskoristiti i sredstva fondova Europske unije, što sada nije slučaj. Osim toga, imam jasnu viziju razvoja i modernizacije grada, što sam javno predstavila u predizbornom programu. Moj se program ne bavi samo pitanjem komunalne infrastrukture, nego i sada zapostavljenim temama – od gospodarskog razvoja preko urbanizma i zaštite okoliša do kulture i obrazovanja.

Milan Bandić jako dugo vodi Zagreb. Iza njega je cijeli niz afera, a svi mi godinama slušamo o zapošljavanju preko veze. Zašto ste pristali biti na njegovoj listi i išli zajedno na izbore?

Sjetite se 2013., Bandić se tada zaklinjao da će dati priliku ljudima s imenom i prezimenom, ljudima s referencama, da vode i mijenjaju Zagreb. I doista su brojne osobe s neupitnim stručnim renomeom stale iza te liste i dale mu povjerenje. Od Ljubice Matijević-Vrsaljko, Mirne Šitum, Vesne Kusin, Vide Demarin, Ane Stavljenić-Rukavine... To nisu bile osobe koje su ušle u politiku da bi rješavale osobne probleme, nego ih je vodilo uvjerenje i ambicija da pokažu da se grad može drukčije voditi. No, čim su izbori završili, nije ispunjeno ništa od dogovora te nas je Bandić, na neki način, sve prevario.

Niste li kazali da biste Bandiću opet bili zamjenica?

To plasiraju pojedinci iz stožera gospođe Mrak Taritaš pa nije vrijedno komentara.

Koji su danas ključni problemi u Zagrebu?

Ključni je problem što je Zagreb zaspao, ostao u nekom prošlom vremenu i ni po čemu ne prati svjetske trendove. Među gradovima, europskim i svjetskim, postoji snažna konkurencija za ono što je najvredniji resurs, a to su talentirani ljudi. Demografske promjene dovode do toga da ima sve manje mladih, sve manje onih koji ulaze u radni kontingent i za njih se treba boriti. Mladi, obrazovani, talentirani ljudi danas su mobilniji nego ikada. Tome svjedočimo i mi u Hrvatskoj. Moramo učiniti sve da postojeće ljude zadržimo, da nam drugi europski gradovi ne otmu naše talente. Zagreb, kao i svi drugi gradovi, treba se usredotočiti na stvaranje prilika za zapošljavanje, sada i u budućnosti. To je ideja vodilja cijelog mog programa.

Gdje bi se u Zagrebu mogla stvoriti nova radna mjesta?

Danas se gradovi specijaliziraju, moraju to učiniti žele li ostati konkurentni te zadržati i privući ljude i ulaganja. U Zagrebu moramo otkriti područja tzv. pametne specijalizacije, odnosno područja u kojima imamo iznimna postignuća, tradiciju i mogućnost daljnjeg napredovanja kako bismo postali europski i svjetski lideri. Kao takve u svom sam programu izdvojila četiri sektora, odnosno djelatnosti. To su djelatnosti povezane sa zdravljem i brigom o kvaliteti života, napredne industrije i IT sektor, turizam zajedno s djelatnostima koje obogaćuju turističku ponudu kao što su kultura i proizvodi tradicijskih obrta te poljoprivreda. Ovo zadnje možda zvuči neobično za Zagreb, ali Zagreb je veliko tržište prehrambenih proizvoda što čini priliku za znatno jačanje poljoprivredne proizvodnje, kako na poljoprivrednim zemljištima na području Zagreba tako i u zagrebačkom prstenu. Zagreb i njegovo okruženje mogu hraniti Zagrepčane zdravom, lokalno proizvedenom hranom.

Rekli ste da su svjetske metropole otišle naprijed. Što biste u Zagrebu voljeli vidjeti, a što imaju te svjetske metropole?

Zagreb ni danas, u 21. stoljeću, nije riješio temeljnu komunalnu infrastrukturu. Iako je gradonačelnik u razdoblju od 17 godina raspolagao s više od 150 milijardi kuna gradskog proračuna i Holdinga, tim se novcem nije financirao ni jedan iole značajan kapitalni projekt. Problemi su na svakom koraku, od gospodarenja otpadom, prometa, kanalizacije koje nema u svim dijelovima grada do priključaka na vodovod. Držim da danas, kada su nam dostupni europski fondovi, ne bismo smjeli imati takvih problema. Vezano uz promet, više je nego očito da u prometu nije napravljeno ništa značajno ni suvremeno već godinama, da se prometni sustav nije sagledavalo kao međusobno povezanu cjelinu koja bi trebala osigurati protočnost i brzinu te voditi računa o okolišu. Zagrebu povrh toga nedostaje i kvalitetna poduzetnička infrastruktura, iako grad raspolaže bogatstvom nekretnina koje nisu privedene svrsi. Zagrebački tehnološki park, razvojna agencija i poduzetnički centar su neprimjerene veličine i kapaciteta za grad veličine Zagreba. Osim toga, gradska uprava mora građanima i poduzetnicima staviti na raspolaganje informacije o gradskoj imovini putem e-registra imovine te tu imovinu davati u zakup po jasnim kriterijima zagrebačkim obrtnicima, poduzetnicima i kulturnim djelatnicima. Što je s obrazovanjem. Umjesto o školama, vrtićima i standardu, danima slušamo o školskim uniformama? Čak i da se pri nabavi školskih uniforma ne radi o mutnim poslovima, raspravom o njima pozornost je prebačena na nešto što je u sadašnjem trenutku sasvim sporedno. Istodobno, ne poštuju se pedagoški standardi u jaslicama i vrtićima – grupe su prevelike, roditelji sami nabavljaju potrošni materijal, nema didaktičke opreme. Umjesto da se postupno u školama prelazi na jednosmjensku nastavu, pojedine škole rade u tri smjene, opremljenost i održavanje škola je slabo, a djeca ni u vrtićima ni u školama nemaju kvalitetan topli obrok.

Za sve to trebaju milijuni?

Kada se proračunskim novcem počne odgovorno i transparentno upravljati i kada riješimo sve pogodovanje u javnoj nabavi ostat će i više nego dovoljno novca za rješavanje svih tih problema. Da je tome tako potvrđuju učestala uhićenja pojedinica koji su jedni od glavnih izvođača radova dobivenih na natječajima Grada Zagreba. Jedno od takvih pratimo i zadnjih dana. Osim toga, novac se neće trošiti na projekte koje nismo željeli niti smo od njih imali koristi. Primjerice fontane? Fontane najbolje oslikavaju bahatost gradske vlasti i potpunu odsutnost pravog osjećaja za prioritete. Imate li i vi kakav fetiš kao Bandić fontane? Od 1994. se bavim javnim financijama i moj je odnos prema javnom novcu sasvim drukčiji od odnosa trenutačnog gradonačelnika. Dobro znam kome odgovara gradonačelnik, kome je odgovorna Gradska uprava i kome bi trebao biti odgovoran Holding. To su građani, oni koji pune taj proračun. Nitko drugi. Što napraviti s Holdingom. Anka Mrak Taritaš kaže da je postao mastodont? Kada već spominjete gospođu Mrak Taritaš, ona je već podijelila funkcije u Zagrebačkom holdingu, a sada se susrela i sa zahtjevom još jedne stranke za podjelu istoga plijena. Lako se može pokazati da ni u jednom trgovačkom društvu u vlasništvu države kojem je na čelu bila uprava koju je postavio HNS nije došlo do racionalizacije. Upravo suprotno, te su tvrtke postale još veći mastodonti i mete stranačkog uhljebljivanja. A što se tiče sadašnjeg stanja u Holdingu, očito je da se tim trgovačkim društvom upravlja po potrebama i političkom diktatu gradonačelnika. Žalosno je što u svim tim kombinacijama oko Holdinga građani imaju drugorazredno značenje, jer je jedino važno ostati na vlasti ili doći na vlast, doći u poziciju podjele stotina radnih mjesta podobnicima, a ne ponuditi kvalitetnu uslugu građanima koji sve to plaćaju. Kako bi se Holding trebao voditi? Onako kako sam ga vodila u svojih šest mjeseci upravljanja gradom, zajedno s Nadzornim odborom i upravom koju smo izabrali na javnom natječaju. Tada je u samo šest mjeseci ostvarena dobit Holdinga u 200 milijuna kuna, da bi u idućih šest mjeseci, kada se gradonačelnik vratio na funkciju, dobit pala na samo 4 milijuna kuna. Sav apsurd sadašnjeg vođenja Holdinga ilustrira nedavno snižavanje cijene tramvajske karte s 12 na četiri kune ili za čak 67 posto. U uređenom sustavu kakav želim uspostaviti, ako je to realno, karte će tijekom cijelog mandata koštati četiri kune, umjesto da građani tri i pol godine plaćaju 12 kuna, i da ih se par mjeseci prije izbora uveseljava cijenom karte od četiri kune. Nije li HDZ dopustio Bandiću da opet ide na izbore s našim novcem kada je odbio rušiti proračun? To je dobro pitanje, ali za HDZ. I vama su prigovarali jer je vaš suprug zaposlen u Holdingu čim ste postali najbliža Bandićeva suradnica? Bila je to pogreška koja se neće i ne može ponoviti. Je li točno da ste dobili opomenu pred otkaz na Ekonomskom institutu jer ste radili i za konkurentsku tvrtku? Ta informacija nije točna. Dobila sam samo formalno upozorenje, i to 2017. godine, za nešto što je bilo 2013. godine. Radilo se o tome da sam dva i pol mjeseca u sudskom registru bila upisana kao direktorica jedne tvrtke. Kako komentirate aktualnu Vladu. Vidimo da je BDP narastao više nego očekivano. Idemo li u dobrom smjeru? Ostvaren je solidan rast, ali uvijek naglašavam da nema jamstva da će se taj rast nastaviti. Dapače, postoje brojni razlozi zbog kojih se takve stope rasta neće moći ostvarivati i idućih godina. Hrvatska i dalje nema konkurentnu i poticajnu ulagačku klimu, i dalje su prisutne makroekonomske neravnoteže, osobito visok javni i vanjski dug. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je vrlo niska, a javni sektor prekrupan i neefikasan. Strukturne reforme su zastale, a jedino one mogu podići potencijalnu stopu rasta na višu razinu od sadašnje, koja iznosi samo jedan posto. Iza nas su gotovo tri, u gospodarskom pogledu, izgubljena desetljeća i s time se ne smijemo pomiriti. Vrijeme je za reforme. One se lakše provode u okolnostima rasta nego recesije. Kaže se da svaka reforma ima svoje gubitnike. U okolnostima rasta gubitnika ima manje ili ih nema uopće, stoga ova Vlada ne smije propustiti izvanrednu priliku da upravo sada transformira javnu upravu, lokalnu samoupravu, zdravstveni sustav i trgovačka poduzeća u državnom vlasništvu te rastereti gospodarstvo nepotrebne administracije. Kako gledate na situaciju u Agrokoru? Agrokor je tvrtka od velikog značaja za Hrvatsku. To je tvrtka koja je u svom najvećem dijelu spada u sam vrh hrvatskoga gospodarstva zahvaljujući ulaganju u ljude, tehnološke procese i objekte. Vjerujem da takva tvrtka unatoč eventualnim teškoćama može zadržati svoju tržišnu poziciju i, što je najvažnije, radna mjesta desecima tisuća zaposlenih. Koliko se država u to uopće smije miješati i pomagati? Mislim da bi Agrokor trebao iskoristiti sve tržišne puteve svog restrukturiranja, pa i vlasničkog restrukturiranja. Država bi se u to trebala što manje miješati. Na čije sve glasove računate u svibnju? Računam na sve građane neovisno o njihovu ideološkom opredjeljenju, na sve one koji žele dobro ovome gradu i koji žele pravu promjenu na čelu Zagreba. Na lokalnim izborima nema ideologije. Odnosno ima jedno pitanje, kako ste rekli, ono o imenu Trga maršala Tita. Vi biste to riješili referendumom? Da, jer to pitanje treba prepustiti isključivo volji građana, a ne političara.

Za vas kažu da ste uvijek umjereni, nikad agresivni, ali i da nemate karizmu.

Oni koji me poznaju znaju da sam blaga, ali i iznimno odlučna. To što sam se odlučila kandidirati za zagrebačku gradonačelnicu, bez ikakve stranačke infrastrukture i stranačkog financiranja, kao nezavisna i samo uz podršku brojnih uglednih pojedinaca koji u našem Zagrebu žele promjenu, pokazuje da sam itekakav borac.

To što mi se suprug zaposlio u Holdingu nakon što sam postala najbližom Bandićevom suradnicom bila je pogreška koja se neće i ne može ponoviti Proračunskim novcem ne upravlja se transparentno. Zato su učestala uhićenja nekih od glavnih izvođača radova dobivenih na natječajima Grada