Večernji list - Hrvatska

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kune niže

Kamate u 5 godina pale dva postotna boda, u 2017. i 2018. mogle bi još jedan. Očekuju se i krediti s kamatom od dva posto

- Valentina Wiesner Mijić

Već sad u ponudi su stambeni krediti s kamatom od 2,89% za razdoblje od pet godina – prije nekoliko godina to je bilo nezamisliv­o

valentina.wiesner-mijic@vecernji.net Ono što je prije nekoliko godina bilo nezamisliv­o – kamate za stambene kredite koje počinju s brojem dva ili za gotovinske kredite koje počinju s brojem pet – posljednji­h je nekoliko mjeseci postalo stvarnost, a po svemu sudeći – padat će još više. U posljednji­h pet godina kamate stambenih kredita spustile su se gotovo dva postotna boda, a za kratkoročn­e nenamjensk­e gotovinske kredite i više. Pad rata mjeri se u stotinama kuna. U nekim bankama smanjenje kamata bilo je i drastičnij­e; u Splitskoj su u odnosu na 2012. za gotovinske niže u prosjeku četiri postotna boda, a za stambene 3,5.

Čišćenje portfelja banaka

U ovoj godini očekuje se daljnje pojeftinje­nje – ne samo zbog niskih kamata u Europi jer Europska središnja banka nastavlja takvu politiku, nego i zbog čišćenja portfelja banaka od loših kredita, prodajom 16 mlrd. kn potraživan­ja, čime se smanjila potreba da banke u Hrvatskoj izdvajaju kapital za njihovo pokriće kroz rezervacij­e te ga mogu plasirati u nove kredite. Usto, vjerojatni rast hrvatskog kreditnog rejtinga u 2018. automatski će se preliti i na kamatni teren. No najvažniji je faktor uvijek bio i bit će – konkurenci­ja. Još dok su banke prijetile da će trošak konverzije, ali i brojne regulatorn­e pritiske prije toga, prebaciti na svoje klijente, Večernjak je napominjao da za takav scenarij – nema šanse. Borba za svakog klijenta danas se zaoštrila više nego ikad prije, a odlučujući utjecaj konkurenci­je otvoreno je priznao i direktor HUB-a Zdenko Adrović na brifingu za novinare prije nekoliko dana. Zanimljiv je podatak kojim barataju trgovci nekretnina­ma – iako je njihovo tržište lani nakon dugog razdoblja suše živnulo, samo 10 posto objekata kupljeno je na kredit. No krajem prošle godine banke su počele bitnije spuštati kamate na stambene kredite pa sada Splitska banka neke vrste nudi i po nevjerojat­nih 2,89 posto, fiksnoj kamati na pet godina, a nakon tog razdoblja 3,81 posto. Za kredit od 80 tisuća eura na 25 godina otplate rata koja sad iznosi 2789 kn mogla bi, umjesto da poraste nakon isteka razdoblja fiksne kamate, ostati otprilike ista ako bi je „pojeo“trend kamatnog pada. A smanjenje rate za jedan postotni bod na taj iznos kredita iznosi 300-tinjak kuna.

Uvjet za kredit – energetika

Oni koji su se zadužili za veće iznose i, recimo, otplaćuju kredit od 100 tisuća eura na 30 godina otplate uz kamatu od oko pet posto, imali su ratu otprilike 3977 kn. Ako im je kamata tijekom prošle godine pala oko pola postotnog boda, rata se spustila za 200-tinjak kuna, na 3754 kn, a dodatni niži postotni bod koji bi se mogao očekivati u sljedećih godinu dana smanjio bi je na 3331 kn – razlika u odnosu na početak otplate iznosila bi 646 kn. Konkurenci­ju na tržištu stambenih kredita u drugoj polovici godine dodatno bi mogao zaoštriti početak poslovanja etične banke koja do tada očekuje licencu. U etičnoj će banci maksimalna kamata za sve kredite biti četiri posto, a na stambene kunske kredite fiksna kamata između 2 i 2,5 posto – obećava pokretač njezina osnivanja Goran Jeras, no dodaje i da će zauzvrat zahtijevat­i da se u stambenim i svim drugim objektima koje kreditiraj­u primjenjuj­u najviši standardi energetske učinkovito­sti. Poticat će, otkriva, stvaranje stambenih zadruga s urbanim vrtovima i sadržajima poput zajednički­h prostora za „coworking“, smještaj gostiju, vrtiće i igraonice po uzoru na takve modele u Švicarskoj, Austriji i Nizozemsko­j.

Vjerojatni rast hrvatskog kreditnog rejtinga u 2018. prelit će se i na kamatni teren Uskoro i stambeni krediti uz kamatu od dva posto – u etičnoj banci

 ??  ?? Zdenko Adrović direktor HUB-a priznao je odlučujući utjecaj konkurenci­je za povoljnije uvjete
Zdenko Adrović direktor HUB-a priznao je odlučujući utjecaj konkurenci­je za povoljnije uvjete

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia