Islamofob G. Wilders gubi birače što znači da neće biti Nexita
Za 10 dana u Nizozemskoj su izbori, po svemu sudeći neće biti referenduma o izlasku iz EU
Wilders je pred same izbore pao jer su nizozemski birači vrlo mobilni, odnosno samo je 15 posto njih vjerno jednoj stranci. I sad mijenjaju stav Protuislamska desničarska Stranka za slobodu (PVV) kontroverznog čelnika Geerta Wildersa pala je na drugo mjesto prema posljednjim anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se u Nizozemskoj održati 15. ožujka. Na prvom je mjestu Pučka stranka za slobodu i demokraciju (VVD) premijera Marka Ruttea (uz njegovu stranku u vladajućoj je koaliciji i Stranka rada) koji je na toj dužnosti od 2013. Prema podacima agencije Peilingwijzer, Rutteov VVD dobiva 16,3%, a Wildersov PVV 15,7%. Prvi put nakon studenoga 2016. Wilders je pao na drugo mjesto.
Europski Trump
Izbori u Nizozemskoj prvi su od triju koji će se održati u ovoj godini u trima državama utemeljiteljicama Europske unije i mogli bi biti nekom vrstom barometra i za izbore u Francuskoj i Njemačkoj. Rezultate nizozemskih izbora doznat ćemo deset dana prije obilježavanja 60. obljetnice Rimskih sporazuma u Rimu 25. ožujka kojima je utemeljen današnji EU. Dakle, nizozemski izborni rezultati mogli bi utjecati i na daljnju politiku u europskim državama. No kako to da je Wilders pao u anketama na drugo mjesto? Što je datum izbora bliži, to nizozemske birače više zanimaju unutarnje teme, a manje one kao što su protuislamske ili protuimigrantske ili antieuropske koje su Wildersu vrlo bitne. Zapravo treba krenuti i od činjenice da je nizozemsko izborno tijelo vrlo mobilno, odnosno samo njih 15% vjerno je nekoj stranci, a ostali glasuju prema trenutačnim ponudama na izbornom tržištu. Javne i televizijske predizborne rasprave posljednjih su dana bile usredotočene na pitanja mirovina, obrazovanja i nezaposlenosti, a manje na odnos prema EU ili izbjeglicama. A na pitanja o tome kakva će biti sudbina mirovina i umirovljenika, kakvo će biti obrazovanje i hoće li broj zaposlenika rasti ili padati očito bolje, po mišljenju birača, odgovara sadašnji premijer Rutte. Geert Wilders govori o za mnoge birače apstraktnim stvarima, odnosno nečemu što ne utječe na njihov svakodnevni život. – Kada jednom bude vani, duh se više neće vratiti u bocu, a sudbina Stranke za nizozemsku slobodu jest doći na vlast u jednoj od najciviliziranijih i najliberalnijih država Europe – govori Wilders koji je više puta i odgovarao pred sudom, bio je i kažnjen s 5000 eura zbog rasističkih izjava kao što je: “U Nizozemskoj imamo probleme s islamskim Marokancima”. Ili: „U Nizozemskoj postoji vreća marokanskog smeća koja ulice čini nesigurnima”. U državi vjetrenjača od 6,3 milijuna stanovnika inače ima 167 tisuća imigranata iz Maroka. Wilders je postao svojevrsna ikona među ostalim europskim desničarima. Želi uvesti plaćanje poreza na nošenje marame i zabraniti Kuran. Wilders je dao veliku potporu novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kazavši dan poslije izbora kako je riječ o “povijesnoj pobjedi, pravoj revoluciji”. Njegovi politički uzori nisu sadašnje ksenofobne stranke i sadašnji tzv. populistički čelnici, već je, kako kaže, blizak politici bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, ali i protuislamskom nizozemskom profesoru i političaru Pimu Fortuynu koji je umro 2002. Cijeni pokojnu talijansku novinarku Orianu Fallaci koja je pisala o opasnosti od islamizacije Europe te kaže da podupire izraelsku državu i sebe proglašava uvjerenim cionistom. Na našim prostorima postoji uzrečica kako je „poturica gori od Turčina“, koja bi se na određen način mogla primijeniti i na Wildersa. Naime, njegov je otac Nizozemac, ali mu je majka Indonežanka pa, osim što boji kosu kako bi izgledao germanskije, sebe predstavlja kao jedinog branitelja Europe od najezde muslimana. Navodno je dobivao prijetnje pa ga štiti policija i navodno svaku noć spava na drugom mjestu. Smatra se i „braniteljem slobodne misli“, ali ne voli kada drugi misle različito od njega.
Obećao referendum
Mnogima je čudno što u Nizozemskoj, koja se smatra jednom od najotvorenijih europskih država, jedan ksenofob može imati toliko birača. Nizozemska ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, samo 6 posto nezaposlenih u 2016., te ima i dosta visoki rast: 2,1% BDP-a. Ipak ima onih koji u izbjeglicama i Europskoj uniji vide neprijatelje svoje budućnosti. Wilders obećava održavanje referenduma o izlasku Nizozemske iz EU, Nexita, po uzoru na Brexit, ali kao i britanski protivnici Unije zaboravlja na posljedice koje bi nastale. Ne zna se koliko će još dugo EU tolerirati Nizozemsku porezni raj, ali ako bi izašla iz EU, zasigurno ne bi imala one privilegije koje ima sada. Čak 80 od 100 najvećih svjetskih kompanija, među kojima Apple, Google itd., ima svoje sjedište u Nizozemskoj. Često nemaju ni sjedište, već samo račun u banci u kojoj drže milijarde eura. A istodobno je Nizozemska uz Njemačku najveći propovjednik štednje i discipline u vođenju državnog proračuna. No možda bi ministra financija Jeroena Dijsselbloema kada bude, a često to radi, čitao bukvicu grčkom premijeru Alexisu Tsiprasu trebalo podsjetiti kako kanadska kompanija Gold Eldorado ne plaća porez u Grčkoj zahvaljujući nizozemskom fiskalnom pokriću. Izlaskom iz EU i s Wildersom kao premijerom, Nizozemska više ne bi bila ono što je sada. No pitanje je i koja bi stranka ušla u koaliciju s Wildersom za formiranje vlade. U želji da umanje Wildersov uspon vjerojatno će se stranke lijevog i desnog centra prešutno dogovoriti o njegovu prejudiciranom isključenju. Taj su izraz upotrijebile talijanske stranke na parlamentarnim izborima 1948. godine kako bi isključile komuniste. Prema ispitivanju javnosti, izborni pobjednik mogao bi biti sadašnji premijer Mark Rutte. Ljevija od njegove stranke VVD je Laburistička stranka kandidata Lodewijka Asschera, a još ljeviji od nje su Zeleni (Groen Links) s mladim Jesseom Klaverom. Mark Rutte je premijer od listopada 2010. i čini se da će zaustaviti Wildersovo napredovanje. Čelnikom stranke postao je 2006., a na izborima te godine Rutte je stigao tek četvrti iza kršćanskih demokrata, laburista i socijalista. No četiri godine kasnije, nakon izbora i šest mjeseci pregovaranja sa strankama (VVD je ušao u koaliciju s CDA i vanjskom potporom Wildersova PVV-a), Rutte je postao premijerom. Dvije je godine vladao, a onda je morao podnijeti ostavku, no nakon izbora sastavio je svoju drugu vladu u koaliciji s laburistima.
Majka mu je Indonežanka, a bojenjem kose u plavo stalno pokušava sakriti njezino porijeklo Najizglednije je da će sadašnji premijer, konzervativac Mark Rutte, ponoviti mandat