Vjeran kupac stvara dobrog trgovca
Samo zadovoljan i educiran potrošač doprinosi poslovanju tvrtke na tržištu
Ministarstvo gospodarstva registrom Ne zovi, brojem za potrošače i regionalnim savjetovalištima omogućava da dobiju pravu uslugu i robu Više od 14 tisuća potrošača upisalo je svoje podatke u prva četiri tjedna postojanja registra Ne zovi, koji ih štiti od telefonske gnjavaže trgovaca, a to je jedna od mjera Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u zaštiti potrošačkih prava. Potrošači su i jedan od ključnih čimbenika koji doprinose gospodarskoj aktivnosti i utječu na konkurentnost i gospodarski rast.
Rast povjerenja
Samo zadovoljan i educiran, aktivan potrošač koji rado sudjeluje na tržištu usluga i roba, stvara poticajno okruženje i pozitivno pridonosi poslovanju tvrtke koja proizvod stavlja na tržište, konkurentnosti i rastu, kazala je na konferenciji o povjerenju potrošača državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman. Poduzima se niz mjera kako bi se savjetovalo, educiralo potrošače i uspostavio što bolji sustav, od kreiranja politike zaštite potrošača do praćenja promjena europskog zakonodavstva i njegove primjene u nas. Od 2005. Ministarstvo s udrugama za zaštitu potrošača provodi projekt savjetovanja i financira regionalna savjetovališta u Zagrebu, Osijeku, Puli i Splitu. Kroz njih je u 2016. pruženo točno 23.972 savjeta, najviše za trgovinu, javne usluge toplinske i električne energije, financijske usluge... Jedan od instrumenata za jednostavnije rješavanje pritužbi je i broj telefona 072 414 414, na kojem je lani zaprimljeno i odgovoreno na 20.056 upita. Da povjerenje potrošača u Hrvatskoj raste, potvrda je i rast ukupnog prometa u trgovini – i BDP-a – te je cilj svakog trgovca zadržati lojalne i osvojiti ili vratiti nelojalne kupce.
Kvaliteta namirnica
Samo 25 vjernih kupaca čini 75 posto prihoda određenog trgovca, dok ostalih 75 kupaca čini preostalih 25 posto prihoda. Ipak, teško se oteti dojmu da multinacionalke hrvatske potrošače drže građanima drugog reda, kazala je europarlamentarka Biljana Borzan. Anketa je pokazala da 82,6% hrvatskih građana smatra da su proizvodi za istočnoeuropsko tržište lošiji, a dok se čeka i njezino istraživanje na tu temu u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, Mađari, Česi i Slovaci to su i potvrdili. Kod više od polovice od 22 ispitana proizvoda nađena je razlika u kvaliteti.