O Hrvatskim studijima danas i nekad

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 17. siječnja 2017. Odluku o promjeni statusa Sveučilišnog centra Hrvatski studiji, koji time postaje Sveučilišni odjel Hrvatski studiji kao podružnica Sveučilišta u Zagrebu (SuZ). Postojeći odjeli (koji su ekvivalenti katedrama na fakultetima, op. a.) nastavljaju rad kao odsjeci, zaposlenici i vanjski suradnici zadržavaju sva prava na temelju sklopljenih ugovora, a studenti imaju pravo završiti studij prema programima i uvjetima koji su vrijedili u trenutku njihova upisa. Privremeno Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija 30. siječnja 2017. donijelo je Odluku da se broj upisnih mjesta za studente filozofije prepolovi s 30 na 15, i to kao prijedlog uputilo Rektorskom kolegiju. No Senat SuZ-a na prijedlog Rektorskog kolegija koji je to obrazložio potrebom da se “ne utrostručuju studiji filozofije na SuZ-u” (jer postoje i na Filozofskom fakultetu, i Fakultetu filozofije i religijskih znanosti), 14. ožujka 2017. donio je Odluku o nultoj kvoti za upis studenata na preddiplomski dvopredmetni studij filozofije na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija u akademskoj godini 2017./18. Što u stvari znači, iako se to formulacijom same Odluke prikriva, da se postupno i prolongirano u sljedeće četiri godine studij filozofije na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija – ukida! Studij filozofije na Hrvatskim studijima programski je umjeren na analitičku filozofiju, a na Filozofskom fakultetu više na bioetičke i marksističke sadržaje, a na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti pretežno je usmjeren na neoskolastičke teme; tako da bi jedino za to mjerodavni te objektivni stručnjaci i znanstvenici mogli (pr)ocijeniti jesu li to doista po svojim programima istovjetni studiji, ili se ponešto međusobno ipak razlikuju a to znači i da obrazovni i znanstveni sustav kao i cijelo društvo imaju potrebu i interes da oni i dalje opstoje te se optimalno razvijaju? Odgovor na Odluku Senata SuZ-a dao je Studentski sabor Hrvatskih studija blokadom nastave kojatraje od 20. ožujka 2017., a Sindikat znanosti i visokog obrazovanja u pregovorima je sa SuZ-om nakon što je Podružnica sindikata na Hrvatskim studijima donijela odluku o pokretanju štrajka ako se ne postigne odgovarajući - što znači za studente te hrvatsko društvo i državu koristan dogovor. Prof. dr. sc. Ivan Biondić u hrvatskoj književnoj reviji Marulić br. 2/2001., objavio je članak s naslovom “Osporavanje hrvatske nacionalne povjesnice” te u njegovoj literaturnoj referenci broj 42 objavio i sljedeći sadržaj: “Zajedno s Odsjekom za filozofiju, posebice Budakov Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ustraje na neupitnoj likvidaciji Hrvatskih studija, budući da su “Hrvatski studiji kao ideološka mina” (Ivo Goldstein: Fascinacija državom pretvarala se i u historiografiju, Vjesnik, 22. 2. 2000., str. 11), odnosno “neuspjeli pokušaj međunarodne mafije da Hrvatsku pretvori u eksperimentalni poligon paranoidne ksenofobije” (Lino Veljak: Hrvatski studij rezultat političke diverzije, Novi list, 22. 3. 2000., str. 9). “Želimo se ograditi od Hrvatskih studija. Troše proračunski novac, a kvaliteta njihovih diploma je ispod zadovoljavajuće razine” (Neven Budak, dekan Filozofskog fakulteta, Jutarnji list od 21. 10. 2000.). Zanimljivo je da Budakovu zabranu rada na Hrvatskim studijima za profesore Filozofskog fakulteta, kolegij Hrvatskih studija smatra “najsramotnijom odlukom u povijesti Sveučilišta” (v. Vjesnik od 10. 1. 2000.)”. Je li prethodno citirani dio navedenog članka tek samo puka prošlost, ili je to naša povijest bremenita nerazriješenim antagonizmima i prijeporima te koja zbog toga i izostanka katarze posljedično uvijek stvara traumatiziranu sadašnjost, te zaklanja pogled i onemogućuje iskorak u društveno produktivnu, korisnu i humaniziranu budućnost?