Zar Agrokor duguje svima osim državi!?
Koji je smisao “liste poreznih dužnika”!? Ionako je to samo lista poreznih obveznika ponosnih što godinama vuku državu za nos
Nedavno objavljena vijest iz uprave Agrokora da na današnji dan “nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema hrvatskoj državi”, jedna je od najbizarnijih od hrvatskog osamostaljenja. Čak su i bankari na mukama, dobavljači i ini vjerovnici Agrokora plaču i strepe za budućnost i jedino se država, upravo tamo gdje se već desetljećima činilo da je najslabija, pokazala kao sila nad moćnom kompanijom!? Ispada da smo naše porezne vlasti posve neopravdano doživljavali silom samo u odnosu na “male ljude”. Na aktualnoj “listi srama” odnosno “listi poreznih dužnika” ukupno je 3499 pravnih osoba koje duguju više od 300.000 kuna, te 6976 obrtnika s dugom većim od sto tisuća kuna i 70.175 građana koji duguju više od 15.000 kuna, ali na toj listi nema tvrtki te kompanije čiji se dugovi drugima mjere u desecima milijardi kuna. Tko je to u Poreznoj upravi utjerao strah u kosti Agrokoru i natjerao ih na takvu poreznu disciplinu? Kako je moguće da Agrokor duguje svima, samo ne državi!? Zašto se taj recept ne primijeni i na druge porezne dužnike? Onda ne bi na listi poreznih dužnika građana od 2012. kad je prvi put objavljena, unatoč ažuriranju svakog 31. listopada, još uvijek bila ista imena samo s povećanim iznosima. Najveći dužnik među pravnim osobama duguje 139 milijuna kuna, s tim da se jedino ta lista bitno izmijenila jer je tisućama dužnika u predstečajnim nagodbama (3107 poreznih obveznika i 2,3 milijarde poreznog duga) država opraštala dugovanja, kao i kroz tzv. reprogram koji je u 2015. obuhvatio oko 35 tisuća obveznika (uključujući fizičke osobe) u iznosu od oko 6,5 milijardi kuna. Na listi dužnika-građana prvi iz 2012. ostao je do danas prvi samo što je sada njegov dug od 61 milijuna kuna narastao na gotovo 80 milijuna. Od prvih deset iz 2012. još ih je petero među prvih deset i sada na listi, a još dvojica među prvih 50. Čak i jednom novinaru nisu uspjeli naplatiti dug sve ove godine od kada se objavljuje “lista dužnika” pa je njegov dug od 1,4 milijuna kuna sada narastao na 2,7 milijuna kuna. Samo u 2015. ovrhom je obuhvaćeno 63.204 poreznih obveznika od čega 22.226 pravnih osoba, a rješenja o ovrsi donesena su za ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna. Svi ti podaci ilustriraju koliko je teško poreznim vlastima naplatiti sva ta dugovanja. Toliko teško da svako malo izmišljaju nove načine oprosta dugova. Upravo je Slobodna Dalmacija objavila da se skandalozni kriminal skriva već tri godine jer je u splitskoj poreznoj upravi dvije tisuće predmeta otišlo u zastaru. Tražeći točnu informaciju koliki je ukupni dug ostao nenaplaćen, novinaru je odgovoreno da je to porezna tajna. Dakle, javnost smije znati tko su građani koji zapravo mogu biti ponosni što godinama uspijevaju vući državu za nos ne plaćajući porez, doprinose i druga davanja - sva sreća da nekome nije palo na pamet objaviti listu naivaca koji sve to plaćaju - dok s druge strane javnost ne smije znati koliko je u kunama velik nemar, nesposobnost ili neznanje države da naplati sve što joj se duguje. Prema nalazu Državne revizije u Poreznoj upravi na kraju 2015. sporna je naplativost ukupno 16 milijardi kuna potraživanja za PDV, porez na dobit i mirovinske doprinose, a 2014. i 2015. zbog zastare prava na naplatu izdana su rješenja na iznos od gotovo 1,7 milijardi kuna, uglavnom za doprinose i od toga 430 milijuna kuna za porez. Od 94.451 zahtjeva poreznih obveznika za utvrđivanje nastupa zastare do konca 2015. nije ih bilo riješeno, prema nalazu Državne revizije, 23.765. S tim da je do konca 2010. godine podneseno 3906 zahtjeva, od kojih za njih 1611 do konca 2015. nije doneseno niti jedno rješenje. Kakva ažurnost u digitalno doba u članici EU! I kakva birokratska učinkovitost jer taj podatak govori da se Porezna uprava u priličnoj mjeri bavi spisima radi samih spisa. Zbog tih i propusta u načinu evidentiranja spornih potraživanja, tim više što su godinu ranije bili upozoreni na iste propuste, Poreznoj upravi dano je uvjetno revizijsko mišljenje. Je li novi računalni sustav nešto unaprijedio tek ćemo saznati. Nedostatak ljudi sigurno nije nadomješten. Jer uvijek država ima važnijeg posla. Kao sada s Agrokorom. I sad bi građani trebali vjerovati da se u tako nesređenom sustavu baš u odnosu na Agrokor država strogo držala slova zakona. I da je Porezna uprava pravilno provela test razmjernosti važući između interesa Agrokora i javnog interesa da portalu Index.hr odgovori jesu li se nagodili s Agrokorom o odgodi naplate poreznog duga pa ih stoga nema na listi dužnika. Kakvog smisla ima to tajiti, koji je smisao “liste dužnika” i kraj svih poreznih nepravdi što bi značila još jedna. Ništa novo.
I sad bi građani trebali vjerovati da se u tako nesređenom poreznom sustavu baš u odnosu na Agrokor država strogo držala slova zakona. I da je Porezna uprava pravilno provela test razmjernosti važući između interesa Agrokora i javnog interesa da odgovore jesu li se nagodili o odgodi naplate poreznog duga. Kakvog smisla ima to tajiti