Agrokor na led stavio priču o HEP-u, Ini, MOL-u i reformi
Kako će hrvatski presedani, od zakona za Agrokor do sudaca kojima je naknadna intervencija u ugovorne odnose ustavna, utjecati na strance da ulože u Hrvatsku Revizija: Nije sve po zakonu. Vindija: Radna mjesta su ostala
Vindija je u rujnu 1994. u svoje ime, a za račun 162 dioničara, podigla 1,5 milijuna maraka kredita u Varaždinskoj banci Uz Vindiju, prehrambenu tvrtku u pitomom Varaždinu, nisu se vezale afere. Zato je i istup bivšeg djelatnika Rajka Dondura, koji je u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” govorio o plavim kuvertama za šefa Hrvatskog fonda za privatizaciju u vrijeme kad je, sredinom 90-ih, Vindija kupovala Koku i “naštimavanju” računa kako bi se državi platio što manji PDV (spominje iznos od 70 milijuna kuna u četiri i pol godine), izazvao pozornost.
Gdje je dokumentacija
U Vindiji tvrde da se radi o izjavama čovjeka za kojeg imaju čvrste dokaze da ih je iznošenjem raznih neutemeljenih tvrdnji ucjenjivao i iznuđivao, pa će protiv njega podnijeti kaznenu prijavu. Indikativan je, napominju, i trenutak u kojem se oglasio Dondur, koji ima na leđima i tri kaznene prijave, ali nevezano uz Vindiju. U Varaždinu mu traje suđenje zbog sumnji u zloporabu povjerenja u poslovanju. Dondur, koji je bio u upravi Koke od lipnja 1996. do siječnja 2001., tvrdi da je državnim revizorima uskraćivan dio dokumentacije. U izvješću o obavljenoj reviziji iz 2003. navodi se da pretvorba i privatizacija nisu potpuno provedene po zakonu. Revizija je utvrdila da je procijenjena vrijednost poduzeća bila manja za 4,1 milijun maraka, odnosno 13,4 milijuna umjesto 17,6 milijuna maraka. U vrijednost imovine kupljene na leasing nije bio uključen iznos carine, kao ni cijena dvaju tvrtkinih stanova. U Vindiji su se očitovali o nalazu i revizorima odgovorili da je sve rađeno po zakonu. Prije same pretvorbe, u lipnju 1991., na temelju odluke radničkog vijeća, osnovana je Štedno-kreditna služba Vindija, u koju je već u srpnju uplaćena po jedna plaća svakog zaposlenika. – U Društvu nema druge dokumentacije o poslovanju Štedno-kreditne službe te nisu vidljivi pojedinačni štedni ulozi zaposlenika – navode revizori. Radnički savjet je u lipnju 1992. donio odluku o pretvorbi u dioničko društvo.
Stvorili dodatnu vrijednost
Direktor je već tada bio Dragutin Drk koji je na čelu Poslovnog sustava Vindije i danas kao većinski vlasnik. Dionice je upisalo 245 zaposlenih i bivših radnika. Vindija je u rujnu 1994. u svoje ime, a za račun 162 dioničara, podigla 1,5 milijuna maraka kredita u Varaždinskoj banci, za koji su revizori napomenuli da nema dokumentacije iz koje bi bilo vidljivo koje je instrumente plaćanja tvrtka dala banci i pod kojim su uvjetima mali dioničari bili dužni tvrtki namiriti obveze za otplatu dionica. “Proces privatizacije Vindije pozitivan je primjer kojim su uspješno očuvana radna mjesta, osiguran je rast tvrtke i stvorena dodatna vrijednost”, piše u odgovoru koji smo jučer dobili iz Vindije.
Reforme su se već trebale predstaviti, a HEP je i dalje u planu
Nova državna ‘igračka’ bacila je u drugi plan namjeru Vlade da preuzme Inu i pripremi privatizaciju HEP-a. Više se ne govori ni o Imunološkom Da nije eksplodirao Agrokor, danas bi se svi skupa bavili nacionalnim programom reformi koji je Andrej Plenković već trebao dostaviti Bruxellesu. Nakon što se potpredsjednica Vlade Martina Dalić zadnjih dana posvetila isključivo Agrokoru, koordiniranje reformskih mjera prebačeno je na ministra financija Zdravka Marića. Uz intervencije u mirovinska prava politički najškakljiviji dio je sanacija zdravstvenog sustava čiji je dug prešao sedam milijardi kuna.
To dvoje ne ide zajedno
Resorni ministar zdravstva Kujundžić priprema plan ušteda koji ne bi trebao stati samo na spajanju bolnica i internim preraspodjelama nego bi se pripremio i osnovni paket zdravstvenih usluga za pacijente, izvan kojega bi sve drugo bilo na tržištu. Veliko je pitanje tko će sad od ministara izaći pred građane i tražiti da participiraju u sanaciji zdravstvenih dugova, kad se u isto vrijeme država bez puno premišljanja izlaže prema Agrokoru. Nova državna “igračka” bacila je u drugi plan namjeru Vlade da preuzme Inu i pripremi privatizaciju HEP-a. Ne govori se više ni o Imunološkom zavodu, a tek sporadično priča se o privatizaciji Petrokemije, koja je i bez velike izloženosti Agrokoru bila kronični državni pacijent. Za ekonomiju koja je tek nedavno izašla iz krize, započela s in- vesticijskim oporavkom i rastom potrošnje, ali bez obzira na to ne uspijeva povećati zaposlenost i radno-aktivnom stanovništvu osigurati posao, svaka kuna koja se prebaci na proračun velik je teret. Dok god se ljudi ne mogu zaposliti kod kuće, masovne su migracije kratkoročno dobar socijalni ventil, ali s vremenom one će postati uteg zbog kojega država neće moći pokrivati izdatke za starije stanovništvo. Punih šest tjedana iz Vlade se više ne govori o vraćanju Ine pod okrilje hrvatske države, a zadnji se put o tome premijer Plenković oglasio na Malti na skupu stranačke obitelji gdje je bio u društvu s mađarskim premijerom Orbanom. – Za nastavak razgovora potrebni su opsežni i kvalitetni inputi brojnih stručnjaka kako bismo doveli tu priču do onoga što je cilj hrvatske Vlade, to jest vertikalno integrirana kompanija koja Hrvatskoj osigurava rezerve nafte i plina, rafinerije koje dobro posluju, raširenu maloprodajnju mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će uloga hrvatske države biti dominantna, a fokusirat ćemo se na njezino kvalitetno korporativno poslovanje – rekao je Plenković, koji se, nakon što je dobio još veću “igračku” u ruke, o Ini nije dodatno izjašnjavao. HEP i dalje ostaje glavna poluga za podržavljenje Ine, a pripreme za prodaju njegovih 25 posto dionica putem inicijalne ponude mogle bi, prema Vladinim planovima, biti gotove u trećem tromjesečju ove godine. Investitorima, međutim, plan djeluje previše optimistično, ali ne i nemoguće, no pitanje je kako će se hrvatski presedani, od posebnog zakona za Agrokor kojim je uveden moratorij na plaćanje dugova do stava sudaca da je naknadna intervencija u ugovorne odnose (konverzija) ustavna, utjecati na spremnost stranaca da svoj kapital ulože u Hrvatsku. Novi val državnog intervencionizma i privatizacija ne idu zajedno.
Jučer počele prve prodaje
Nakon što je odigrao glavnu ulogu u postavljanju nove uprave Podravke, ali i otrpio udarce zbog bratova posla, ministar državne imovine Goran Marić jučer je objavio prve oglase o prodaji državnih udjela u desetak tvrtki: hotelu Dubrovačka rivijera, Ivančici, osječkoj Luci, Radio Sisku... Sve su to sitni manjinski udjeli za koje se ne može skupiti značajniji novac, pa se njihovom prodajom ne mogu pokriti ni administrativni troškovi. Privatizacija HEP-a bila bi veliki zalogaj, ali sad je i ona vrlo upitna jer će ulagači s velikom pozornošću i distancom pratiti kako će vjerovnici proći u postupku sanacije Agrokora.