Kopti, potomci hamitskih Egipćana, kršćani su sa svojim jezikom
Papa Franjo i Tawadros II. sastat će se u Egiptu i nastaviti put prema zajedništvu dviju kršćanskih crkava
Bez obzira na terorističke napade papa Franjo neće odgoditi susret s koptskim biskupom, bit će to drugi njihov susret u tri godine Papa Franjo, bez obzira na terorističke napade na Kopte u Egiptu, pohodit će Kairo 28. i 29. travnja. Šef ureda za tisak Svete Stolice Greg Burke kazao je kako je papa Franjo prihvatio pozive predsjednika republike Al-Sisija (Abd Al-Fattah Al-Sisi bio je u Vatikanu 2014.), biskupa Katoličke crkve, Njegove Svetosti Pape Tawadros II. i velikog imama džamije Al-Azhar šeika Ahmeda Mohameda Al-Tayyiba, koji je bio u Vatikanu u svibnju 2016. Franjo nije prvi papa koji pohodi Egipat. Ivan Pavao II. je 2000. godine, tijekom Jubileja, pohodio tu zemlju u kojoj žive kršćani Kopti, žrtve stalnih terorističkih napada islamista. Koptski papa Tawadros II. uputio je u siječnju pismo papi Franji u kojem izražava nadu u skorašnji posjet Egiptu. Podsjetio je kako se s Franjom susreo u Vatikanu u svibnju 2013. te naveo: “Toga sam dana osjetio kako je On moj blaženi brat koji nas podržava u molitvi, s duhovnim iskustvom i pismenim naukom.“
Markovi sljedbenici
Tko su Kopti? Koptska crkva osnovana je u Egiptu u I. stoljeću i slijedi propovijedi evangelista Marka, koji je bio u toj zemlji u vrijeme rimskog cara Nerona. Čelnik Koptske crkve je patrijarh Aleksandrije. I prvi koptski svećenici umirali su kao mučenici. Do raskola s latinskom i grčkom Crkvom došlo je zbog proglašenja nauka, na Kalcedonskom koncilu (što je bio četvrti ekumenski sabor, održan 451. u Kalcedonu u Maloj Aziji, koji je danas dio Istanbula, na azijskoj strani Bospora), o Kristu kao čovjeku i Bogu, o njegovoj istovremenoj ljudskoj i božanskoj naravi. Između IV. i V. sabora bilo je mnogo rasprava o naravi Krista. Kopti nisu prihvatili odluku donesenu na Kalcedonskom koncilu. Tek poslije Drugog vatikanskog koncila 1975. došlo je do prvog ekumenskog susreta između dvojice tadašnjih papa, rimskog pape Pavla VI. i koptskog pape Shenoude III. Dakle, poslije 15 stoljeća započeo je teološki dijalog između dvije kršćanske zajednice, koji je doveo 1988. do potpisa zajedničke izjave o kristologiji, čime je okončano višestoljetno međusobno nepovjerenje. U izjavi se naglašava kako se vjeruje da je „naš Gospodin, Bog i Spasitelj Isus Krist, Inkarnirana Riječ savršena u svojoj Božanskoj naravi i savršena u svojoj Čovječnosti“, te kako njegovo Božanstvo nije odvojeno od njegove Čovječnosti ni u jednom trenutku. Papa Franjo je u svibnju 2013. vrlo srdačno pozdravio Tawadrosa II. kazavši kako je za njega velika radost primiti ga tu pokraj groba sv. Petra u spomen na susret pape Pavla VI. i pape Shenoude
III. (Shenoude III. umro je 2012., a naslijedio ga je Tawadros II.), koji su se sastali prije 40 godina i zagrlili poslije stoljeća udaljenosti. Franjo je kazao kako taj susret osnažuje bratstvo i ujedinjuje Petrovo sjedište i Markovo sjedište, a izjava koja je tada potpisana predstavlja kamen-temeljac ekumenskog hoda. Osnovana je i teološka komisija za dijalog između dvije crkve, koja je pridonijela zbližavanju kršćanskih crkvi. Franjo je podsjetio kako su u toj izjavi dvije crkve priznale liniju apostolske tradicije, odnosno vjeru u jedinog Boga. Još je dugi put prema zajedništvu, ali učinjeno je mnogo. Franjo je uvjeren kako će molitva, dijalog i volja za stvaranjem dovesti do novih koraka prema potpunom jedinstvu.
Velika zajednica
Kopti su rođeni Egipćani. Kršćanstvo je u IV. i V. stoljeću, u vrijeme Rimskog Carstva, bilo glavnom vjerom u Egiptu, odnosno sve do muslimanskog osvajanje zemlje. Kopti su postali i do danas ostali manjinom, a njihov jezik nasljednik je staroegipatskog jezika. Taj je jezik postupno zamijenjen arapskim nakon arapskog osvajanja u VII. stoljeću i islamizacije Egipta. No, u liturgiji je koptski jezik opstao. Pisao se prilagođenim grčkim alfabetom, kojemu su dodani znakovi iz demotskog pisma. Kopti su danas najveća kršćanska zajednica na Bliskom istoku te čine, prema nekim po- dacima, 15% ukupnog egipatskog stanovništva, odnosno ima ih oko 10 do 12 milijuna, a prema drugim podacima, oko 6% stanovništva, odnosno četiri milijuna... Unutar koptskoga crkvenog korpusa postoje danas dvije crkve: Koptska ortodoksna crkva i Koptska katolička crkva. Koptska ortodoksna crkva ima monofizitsku vjeroispovijest (konfesiju), a na čelu joj je aleksandrijski patrijarh, obred i jezik je koptski. Koptska katolička crkva istočnokršćanska je crkva koptskoga obreda. Nastala je 1741. ujedinjenjem dijela Koptske ortodoksne crkve s Katoličkom crkvom. Veći broj Kopta članovi su Koptske pravoslavne crkve. Izraz Kopti ujedinjuje istodobno jezik, narod koji živi u Egiptu i vjeru. Posljednjih desetljeća XIX. stoljeća Kopti su posjedovali 25% ukupnog egipatskog bogatstva te su pokrivali 45% osoblja u državnoj administraciji. To razdoblje završeno je pedesetih godina XX. stoljeća kada je ekonomija nacionalizirana. Utjecaj Kopta u egipatskom društvu posebno je pao u vrijeme predsjednikovanja Egiptom Anvara El-Sadata (1970. – 1981.) i Hosnija Mubaraka (1981. – 2001.). Oko Kopta ima dosta neriješenih pitanja. Egipatski ustav predviđa slobodu vjeroispovijesti, ali u 2. članku postavlja šerijat, islamski zakon, kao ključni pravni izvor. Predviđeno je da parlament usvoji zakon koji bi omogućio obnovu i izgradnju crkava kako bi kršćani mogli obavljati svoje obrede, ali broj crkava je u opadanju. Prema podacima iz 2006., u Egiptu ima 1950 crkava i jako je teško dobiti dozvolu za gradnju novih. Zapravo, tek od 2005. godine zakoni o gradnji crkava nešto su izmijenjeni i sada o njima ne odlučuje šef države, već lokalne vlasti. Kopti su bili na udaru muslimana oduvijek, pa tako i u 20. i 21. stoljeću. Fundamentalisti su 1981. ubili 17 i ranili 112 kršćana. Kopti su prosvjedovali zbog tog napada, ali je Sadat ugušio prosvjed i zatvorio koptskog papu Shenoudea III. To je bio jedini slučaj u 20. stoljeću da je režim zatvorio primasa jedne kršćanske Crkve. Da, u komunističkim državama su zatvarani vjerski dužnosnici, pa i kardinala Stepinca je dao zatvoriti Tito, a njegov prijatelj Sadat je, evo, zatvorio i koptskog primasa. Između 1994. i 1999. u Egiptu je zabilježen 591 napad na Kopte. U Aleksandriji je 1. siječnja 2011. godine muslimanski ekstremistički samoubojica pred koptskom crkvom ubio 23 osobe. Od eksplozije je oštećena i obližnja džamija, a u istrazi je iznesena sumnja kako su tajne službe odgovorne za napad iz političkih ciljeva. U takav Egipat putuje papa Franjo.
Podaci o njihovu broju se razlikuju, pa tako neki govore da ih je 4, a drugi 12 milijuna Krajem prošlog stoljeća, za vrijeme Sadata i Mubaraka, utjecaj Kopta u društvu jako je opao