Novih 52.000 radnih mjesta
Komisija ističe negativne rizike zbog Agrokora i kolona na granici. Povjerenik Moscovici upozorava: Politička nesigurnost mogla bi dodatno zakočiti investicije
Prognoze su rađene prije raspada koalicije HDZ-a i Mosta. Naši ekonomisti strahuju da bi nestabilnost mogla zaustaviti rast rejtinga U svojoj prvoj ekonomskoj prognozi od izbijanja krize u Agrokoru Europska komisija predviđa nastavak “snažnog i široko rasprostranjenog” gospodarskog oporavka Hrvatske, s rastom BDP-a od 2,9% ove i 2,6% sljedeće godine, no istovremeno je upozorila na negativne rizike koji mogu poremetiti ovu prognozu. Ti rizici su mogućnost da restrukturiranje Agrokora ne bude uredno kao što se očekuje, zatim mogućnost da kolone na granicama negativno utječu na turističku sezonu, a europski povjerenik Pierre Moscovici upozorio je i na rizik od političke nestabilnosti.
Blago smanjenje
– Politička nesigurnost mogla bi dodatno zakočiti privatne investicije ili apsorpciju europskih fondova – rekao je Moscovici. Iako su ekonomske prognoze pisane na temelju podataka prikupljenih prije raspada vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta, povjerenik Moscovici tu je opasnost jučer izrijekom spomenuo i znakovito dodao: – Ovo je također i politička poruka, razumije se – zaključio je na kraju. Je li to mig iz Komisije koji ide u korist nastojanjima premijera Andreja Plenkovića da očuva svoju Vladu? Zasad nema jasnog odgovora. U odnosu na prethodnu prognozu iz veljače 2017. Komisija je smanjila očekivani rast u ovoj godini s 3,1 na 2,9%. “Rizici za prognozu postali su negativniji. Predstojeće rekonstruiranje Agrokora može imati snažnije učinke prelijevanja na gospodarstvo od očekivanih, među ostalim i kroz slabljenje gospodarske klime. Neobično dugačke kolone na graničnim prijelazima mogu negativno utjecati na turistički sektor, u kojemu se prihodi procjenjuju u visini oko 20 posto BDP-a”, piše u dokumentu Komisije. Izvori iz EU, upoznati s pisanjem prognoze za Hrvatsku, kažu kako je u 2016. nezaposlenost padala više zahvaljujući smanjenju radne snage i iseljavanju radnika u EU nego stvaranju novih radnih mjesta, no u ovoj godini to će se okrenuti. U 2017. i 2018. nezaposlenost će padati zbog stvaranja 52 tisuće novih radnih mjesta! – Procjene pokazuju da Vlada radi vrlo odgovorno, da su njezine brojke i projekcije gotovo potpuno kompatibilne sa svim relevantnim akterima i da Hrvatska može očekivati izlazak iz procedure prekomjernog deficita – kazao je ministar financija Zdravko Marić. Prihodna strana proračuna manje-više na razini je očekivanja, a pod kontrolom je i rashodna strana proračuna.
Tri i pol vlade
– Neki pojedini segmenti i porezni prihodi su čak i bolji. Sve ćemo učiniti da deficit svedemo na nižu razinu odnosno na onu fantastične 2016. godine – istaknuo je Marić. Politička je situacija u fokusu i domaćih ekonomista. Makroekonomist Velimir Šonje podsjetio je kako od jeseni 2015. imamo tri vlade, a uskoro će ih biti tri i pol ili četiri, što i nije bilo loše za proračunske rashode jer se interesne skupine nisu stigle organizirati, pronaći ‘svoje’ utjecajne ljude u politici i ministre uz čiju bi se pomoć priključile na državni proračun. No politička nestabilnost ima i negativno naličje, primjerice javna administracija će ostati više-manje neučinkovita, zdravstvo će i dalje gomilati dugove koji će se sanirati svake 2-3 godine... Za Željka Lovrinčevića, istraživača s Ekonomskog instituta projekcije Europske komisije su u granicama očekivanja. Domaća će potražnja pogurati rast ekonomije, i to primarno osobna potrošnja, no Lovrinčević upozorava da će ova godina biti prva u kojoj će realne kamatne stope na štednju biti negativne, uz očekivanu stopu inflacije od 1,6 posto i kamate na štednju koje su pale ispod jedan posto. – I nadalje ostaje ključna dvojba oko koje se sve vrti, a to je razina strukturnog deficita koja je usko vezana uz potencijalni rast BDP-a. Komisija smatra da rastemo iznad potencijalne stope rasta, koja je negdje oko 1,7%, što je nisko za rješavanje nagomilanih problema – dodaje Lovrinčević. Potencijalnu stopu rasta Hrvatska ne može dizati ni kroz veću zaposlenost ni kroz zaduživanje jer radna snaga odlazi van, a javni je dug previsok pa jedini prostor za napredak ostaje kroz rast proizvodnosti, odnosno širok spektar reformi. – Zadržavamo pozitivan trend, solidan rast i smanjenje udjela javnog duga što je posebno važno u svjetlu najava da bismo brzo aplicirali za ulazak u eurozonu. Politička neizvjesnost mogla bi izazvati zabrinutost financijskih krugova i rejting-agencija tako da se pozitivni ekonomski pokazatelji ne nagrade poboljšanjem rejtinga – ističe Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Lani je nezaposlenost padala zbog iseljavanja, sad bi trebala uslijediti nova radna mjesta