Zbog nezavisnih će se trčati dva kruga i teže sastavljati vlast
Osim što jurišaju na gotovo sve županije, jaki nestranački kandidati prijete osvajanjem i najvećih gradova
Prije četiri godine na lokalnim su se izborima natjecale 503 nezavisne liste. Na nedjeljnim građani mogu birati između čak 582 Veliki porast broja nezavisnih lista jedna je od specifičnosti lokalnih izbora kojih će se prvi krug održati u nedjelju. Znatno ih je više nego na izborima 2013. godine, a s obzirom na to da je paralelno došlo do pada broja političkih stranaka koje su se kandidirale na lokalnim izborima, upravo nezavisnim listama raste šansa za uspjeh jer će i rasip glasova biti znatno manji nego prije četiri godine. Brojke kažu da su se biračima na zadnjim lokalnim izborima nudile 503 nezavisne liste, a sada je ta brojka porasla na čak 582. Povećao se i broj gradova i općina u kojima su nezavisne liste prijavljene, kao i broj nezavisnih kandidata za župane.
Prisutni u cijeloj državi
Na prošlim lokalnim izborima natjecalo se tako deset nezavisnih kandidata za župane, a u drugi je krug tada ušao jedino nezavisni Ivan Grubišić. Na lokalnim izborima pred nama za župane se “nude” čak 22 nezavisna kandidata, od čega je čak 12 Mostovih. Pokazala je to analiza bivšeg Mostova stratega Ivice Relkovića koji smatra da je riječ o iznimnom skoku, a što je posebno zanimljivo, došlo je, kaže, do uravnoteženja prisutnosti nezavisnih lista gotovo u cijeloj Hrvatskoj. No premda su sve županije zabilježile porast nezavisnih lista, rekorder je Osječko-baranjska županija u kojoj su 2013. godine na izbore izišle 33 nezavisne liste, a sada ih je čak 55, što je, kaže Relković, golemi napredak. U Virovitičko-podravskoj županiji pak 2013. godine bilo je svega pet nezavisnih lista. Sada ih je čak 16, a u Požeško-slavonskoj su od šest nezavisnih lista 2013. godine stigli do čak 14 nezavisnih lista. Ovaj veliki porast nezavisnih u praksi će dovesti i do dvije bitne promjene. Prva je, smatra Relković, da bi većina SDP-ovih i HDZovih kandidata za župane mogla “trčati” dva kruga, odnosno da će manje kandidata uspjeti pobijediti u svojoj županiji u prvom izbornom krugu u nedjelju. A druga je da će se rijeko koje općinsko i gradsko vijeće kao i županijska skupština moći sastaviti bez ruku nezavisnih zastupnika. – Predviđam trodiobu vlasti u većini slučajeva između SDP-a, HDZ-a i nezavisnih, najčešće Mosta. I to je novi motiv za udruživanje nezavisnih – smatra Relković. Specifičnost ovih lokalnih izbora jest i u činjenici da nezavisni kandidati ne napadaju samo županije. Oni su postali jaki igrači i u samim gradovima, i to velikim. Dovoljno je pogledati što se događa u trećem gradu po veličini Rijeci gdje, prema anketama, u drugi krug uz “vječnog” SDP-ova gradonačelnika Vojka Obersnela gotovo pa sigurno ulazi bivši HDZ-ovac, a danas nezavisni Hrvoje Burić. – On jest bio u HDZ-u, ali nema mrlja iza sebe. Ako uđe u drugi krug, sve je moguće. Karte se tada opet miješaju i on će imati šansu. I upravo zato što je nezavisan on će moći sjesti sa svim ostalim političkim opcijama i okupiti ih u drugom krugu oko sebe – smatra Relković. No postavlja se, kaže, i pitanje kako će Burićeva nezavisna lista utjecati na križaljku u Primorsko-goranskoj županiji. Čak i ako dugogodišnji župan Zlatko Komadina ponovno pobijedi u prvom krugu lokalnih izbora, pitanje je kako će sastaviti Županijsku skupštinu jer se oko Burića okupio čitav niz nezavisnih kandidata u županiji. Nije Rijeka jedini veliki grad u kojemu nezavisni igraju jednu od glavnih uloga. I u Zagrebu šansu za drugi krug ima nezavisna Sandra Švaljek (iako ima i potporu HSLS-a), a u Osijeku su uz nezavisnog Ivicu Vrkića stale stranke poput SDP-a i HNS-a. I ulazak ovog puta nezavisnog Ivana Čehoka u utrku za gradonačelnika Varaždina mogao bi ozbiljno poremetiti planove i HDZ-ovu Damiru Habijanu, ali i SDP-ovu Alenu Kišiću. Svoju nezavisnost rado ističe i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić koji se, uz potporu Mosta, kandidira za župana vukovarsko-srijemskog. Iako su mu potporu htjeli dati i SDP-ovci, koji sami nemaju jakog kandidata, u zadnji su čas odustali od toga jer je Panenić za dožupana istaknuo Vladu Iljkića iz Stožera za obranu Vukovara. No pitanje je što će biti u slučaju drugog kruga.
Most lakše starta
No iako je za sada ostao bez SDPove potpore, Panenić ju je dobio od bivšeg premijera Tihomira Oreškovića. – Nisam se htio pojaviti ovdje, ali u interesu mi je Hrvatska i kao bivši premijer uvijek ću podržavati kvalitetne ljude i zato sam tu – objasnio je Orešković razloge zbog kojih je stao uz Panenića. Osim na Panenića, Most ozbiljno računa i na svoje kandidate Miru Bulja koji želi biti splitsko-dalmatinski župan te Nikolu Grmoju koji je kandidat za dubrovačko-neretvanskog župana i koji će u Dalmaciji voditi žestoke bitke s HDZ-ovim kandidatima. No koliko god Most ima znatnu prednost u odnosu na ostale nezavisne kandidate za ulazak u drugi krug upravo u tom drugom krugu mogu naići na poteškoće. – Mostovi kandidati lakše startaju i tu su u određenoj prednosti, ali teže završavaju utrku. Većina nezavisnih ne želi Most, a s njima neće htjeti ni SDP ni HDZ. I zbog toga im je u drugom krugu sužen manevarski prostor. Njihov bazen glasova uglavnom je onaj koji dobiju u prvom krugu izbora i to je nešto što u Mostu, kako mi se čini, ne shvaćaju u ovom trenutku. I zato bi tu mogli biti u prednosti upravo oni klasični nezavisni kandidati kojih je također sve više – kaže Relković. Ono što je činjenica, dodaje, jest to da je afera Agrokor zasjenila lokalne kampanje. Da koncern nije u problemu, sami mediji bi, kaže, tražili nova jaka lica na lokalnoj razini. Ovako ti ljudi i ne dolaze u prvi plan, a ima ih jako mnogo. I mnogi, kaže Relković, mogu iznenaditi. – Svim tim kandidatima ključno je inzistirati na lokalnim temama, voditi proaktivnu politiku i ne dopustiti da ih se uvuče u zaraćene tabore kojima oni niti pripadaju niti mogu utjecati na njihovu parlamentarnu borbu – kaže Relković. Samo tako oni mogu biti drugačiji od kandidata mainstream stranaka.