Tvornice budućnosti za lijekove iz Koprivnice
Prvi smo obišli Belupove dvije nove tvornice, našu najveću aktualnu industrijsku investiciju
Pogoni moraju biti posve čisti, a strojevi su od hodnika odijeljeni zračnim komorama Dokazivanje jednake biološke vrijednosti generičkog i izvornog lijeka dug je proces
U novim farmaceutskim tvornicama, opremljenim poput svemirskog broda, miješat će se originalna Belupova formulacija lijeka
Da 2013. nismo krenuli u gradnju dviju novih tvornica, već 2018. ne bismo mogli zadovoljiti potražnju kupaca za lijekovima – kaže Hrvoje Kolarić, predsjednik uprave Belupa, koprivničkog generičkog proizvođača u stopostotnom vlasništvu koprivničke Podravke. Tvornice o kojima govori već se uzdižu u industrijskoj zoni Koprivnice, čekajući da ih sutra svečano u rad pusti premijer Andrej Plenković.
Jedan i pol puta veći kapacitet
Riječ je o najvećoj aktualnoj industrijskoj investiciji u Hrvatskoj vrijednoj oko 530 milijuna kuna, koja će Belupove postojeće proizvodne kapacitete povećati za čak jedan i pol puta. Novinari Večernjeg lista prvi su ušli u nove Belupove tvornice i dobili priliku vidjeti kako izgleda farmaceutska „tvornica budućnosti“. Posjet je započeo navlačenjem posebnih navlaka za cipele i bijelih kombinezona na odjeću. Tek se tada može ući u tvorničke hodnike, ali ne i prići novim strojevima: oni su od hodnika odijeljeni posebnim zračnim komorama koje služe tome da ni do strojeva, ni iz njih ne mogu proći ni najsitnije nečistoće, pa ni najsitnije čestice lijekova. Ulazna „sirovina“za ovu tvornicu su aktivne supstancije lijekova, na primjer amoksicilin ili azitromicin, čiste, obično u obliku bijeloga praha. Taj prah dolazi, kako je novinarima objasnio Tomislav Đuranek, direktor Belupove nove tvornice u izgradnji, na tri linije miješanja s ostalim sastojcima koji će činiti originalnu Belupovu formulaciju lijeka. „Miješalice“za lijekove su strojevi-roboti s kompjutorskim upravljanjem, s par većih komora i stotinama cijevi i cjevčica oko njih, sve izrađeno od specijalnog nehrđajućeg čelika. Osim linija za miješanje, tu su i linije za granulaciju, a iz njih lijekovi odlaze na nekoliko linija za pakiranje. Sve izgleda kao dio nekog svemirskog broda iz budućnosti, a ne hrvatske prerađivačke industrije na kakvu smo navikli. Belupo sam ne proizvodi aktivne supstance lijekova, nego stotinjak njih kojima je istekla patentna zaštita kupuje od specijaliziranih proizvođača koji ih kemijski sintetiziraju. Po tome se naziva „generičkim“proizvođačem, a takve su gotovo u cijelosti i ostale hrvatske tvornice lijekova, među kojima su najistaknutije Pliva, Jadran Galenski Laboratorij i PharmaS. No formulacija generičkog lijeka te dokazivanje njegove biološke ekvivalentnosti izvornom lijeku dugotrajan je proces. Belupo u razvoju i istraživanjima ima zaposlenih stotinjak stručnjaka, a na njih troši između pet i šest posto ukupnih prihoda, što je na tragu prosjeka generičke farmaceutske industrije Europske unije. No zašto su u Belupu 2012. i 2013. odlučili pod jednim krovom sagraditi novu tvornicu krutih i novu tvornicu polukrutih i tekućih farmaceutskih oblika? – Naše su analize već 2011. pokazale da su nam, uz očekivani rast prodaje i izlaske na nova tržišta, postojeći kapaciteti dostatni samo do 2018. godine – kaže Hrvoje Kolarić. Taj rast i danas je vidljiv u poslovnim rezultatima. U 2015. Belupovi prihodi od prodaje iznosili su 805,7 milijuna kuna, a neto dobit 187,3 milijuna
kuna. Lani je Belupo ostvario prihod od 815,2 milijuna kuna, od čega je 53,7 posto ubrano na izvoznim tržištima. Prihod od vlastitih brendova bio je 6,6% veći. Neto dobit sa 1363 zaposlena iznosila je 71,1 milijun kuna. A koliko su velika izvozna tržišta za male proizvođače poput Belupa teška i komplicirana, najbolje pokazuje primjer Rusije.
Problemi na velikim tržištima
– Rusko je tržište ogromno – kaže Hrvoje Kolarić – i na njemu se natječe 450 do 500 svjetskih proizvođača lijekova. Na takvom tržištu Belupo, ali ni veće kompanije, ne mogu diktirati uvjete poslovanja pa smo se morali prilagoditi zahtjevu ruskih veledrogerija da im fakturiramo u rubljima. Zbog deprecijacije rublja prema euru 2014. na tečajnim razlikama izgubili smo oko 40 milijuna kuna, 2015. oko 24 milijuna kuna… Graditi „tvornicu budućnosti“ne znači samo osigurati radna mjesta i plaće za postojeće, ali i stotine novih zaposlenika, većinom kemijskih i farmaceutskih tehničara koji završavaju koprivničku strukovnu srednju školu, nego i odlučujući tehnološki skok. Na zadnjem svjetskom skupu GMP inspektora farmaceutskih pogona saznali smo da će oni uskoro zahtijevati da i proizvodnja dermatoloških preparata na bazi kortikosteroida, u kojoj Belupo prednjači, bude jednako odvojena od okoliša kao i proizvodnja antibiotika, kaže Belupov predsjednik uprave: – Zato smo na pola puta redizajnirali koncept naših novih tvornica pa imamo za proizvodnju kortikosteroidni „otok“u kojemu su svi putevi sirovina, zraka, ljudi i gotovih proizvoda posve izolirani od ostatka tvornice. Makar regulator danas to još od nas ne traži, već sad mirno spavamo. Kad se pred nas postavi takav zahtjev, a to može biti već 2019. ili 2020., odmah ćemo mu udovoljavati.