Mitovi o visokom tlaku
Kada govorimo o hipertenziji, i dalje postoje brojne nedoumice i predrasude, a kardiolog izdvaja najčešće te objašnjava što je istina
Povišen krvni tlak glavni je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a od njega pati od 30 do 40 posto opće populacije ana.abrahamsberg@vecernji.net Prvi susret s dijagnozom povišenog krvnog tlaka najčešće na pacijenta ne ostavlja preveliki dojam. Glavni je razlog taj što se on najčešće otkriva slučajno, a simptomi bolesti gotovo da i ne postoje. Tek se poneki žale na zatiljne glavobolje, nesvjesticu, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol u prsištu, nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca. – Povišeni krvni tlak je bolest koja se definira povišenjem sistoličkog arterijskog tlaka iznad 139 milimetara žive (mmHg) ili dijastoličkog tlaka iznad 89 mmHg, a zahvaća gotovo 30-45% opće populacije. Ako zamislimo koliko je to u ukupnom broju stanovništva naše države, lako je razumjeti veliki javnozdravstveni značaj ove bolesti – objašnjava dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog. Arterijska hipertenzija, uz povišene masnoće u krvi, šećernu bolest i pušenje, najznačajniji je promjenjivi čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti poput moždanog ili srčanog udara, stoga je treba što ranije otkriti i što ranije započeti učinkovito liječiti, upozorava liječnik i napominje kako je povišen krvni tlak čest uzrok popuštanja srca, osobito u bolesnika starijih od 70 godina. Dijagnoza se postavlja višekratnim mjerenjima tlaka nadlaktičnim tlakomjerom u kućnim uvjetima, sjedeći, to se može učiniti samostalno ili posebnim aparatom koji se naziva holter arterijskog tlaka. Nakon što je postavljena dijagnoza arterijske hipertenzije potrebno je utvrditi stupanj oštećenja „ciljnih“organa poput srca, očiju, bubrega, velikih arterija... U tu svrhu potrebno je učiniti ultrazvuk srca, pretragu očne pozadine, ultrazvuk bubrega, doppler arterija vrata i nogu te niz laboratorijskih pretraga. Liječenje povišenog arterijskog tlaka treba započeti higijensko-dijetetskim mjerama ili nefarmakološkim liječenjem, a osnovne mjere su: redukcija dnevnog unosa dodatne soli na 6 grama na dan, redukcija tjelesne težine prema normalnom indeksu tjelesne mase, svakodnevno vježbanje od barem 30 minuta te zdrava prehrana i, naravno, prestanak pušenja. Ako navedene mjere same ne postignu smanjenje tlaka, one ostaju temelj za uspješno medikamentozno liječenje povišenog tlaka. – Izbor lijeka najčešće je na liječniku obiteljske medicine, a u slučaju neuspjeha liječenja ili kompliciranijeg oblika hipertenzije kao i zbog procjene oštećenja ciljnih organa bolesnika treba uputiti kardiologu ili nefrologu – zaključuje kardiolog.
MIT: U mladosti ne mogu oboljeti od arterijske hipertenzije
ISTINA: Izolirano povišeni (uglavnom gornji ili sistolički tlak) može se pojaviti već u dvadesetim godinama i najčešće je povezan s debljinom ili s uzbuđenjem (posjet liječniku). Liječenje se u toj dobi rijetko provodi lijekovima.
MIT: Zbog straha od doktora imam hipertenziju
ISTINA: Hipertenzija bijele kute povišeni je tlak koji se javlja isključivo u liječničkoj ordinaciji. Dijagnoza se postavlja holterom arterijskog tlaka i, ako izvan ordinacije tlak nije povišen, nije potrebno liječenje.
MIT: Skrivena hipertenzija ne postoji
ISTINA: Skrivena hipertenzija suprotna je hipertenziji bijele kute, kod tih pacijenata tlak u ordinaciji je uredan, ali holter tlaka pokazuje povišene vrijednosti tlaka izvan ordinacije. Takvo stanje potrebno je liječiti.
MIT: Povišen tlak ne odaju simptomi
ISTINA: Najčešće se bolest otkriva slučajno, kod manjeg broja pacijenata javlja se glavobolja, rijetko osjećaj pritiska u prsnom košu. Potrebno je poznavati bolesti unutar obitelji i, ako nam roditelji boluju od povišenog tlaka, treba ga češće provjeravati.
MIT: Ako imam povišen tlak, ne mogu se baviti sportom
ISTINA: Baviti se sportom čak je poželjno u liječenju arterijskog tlaka, ali samo pod pretpostavkom da je tlak adekvatno liječen.
MIT: Tlak mi često varira, i to zbog živciranja
ISTINA: Na regulaciju tlaka utječu naša emocionalna i psihička stanja, odnosno podražaj vegetativnog živčanog sustava te je u tim situacijama normalan kratkotrajni porast tlaka pa ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak, već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.
MIT: Tablete za povišeni tlak uzrokuju nuspojave
ISTINA: U razgovoru s liječnikom potrebno je raspitati se o svim glavnim nuspojavama lijekova i izbjeći one koji bi mogli pogoršati već postojeće simptome. Svakako je potrebno adekvatno liječiti povišen tlak jer dobrobit od normalizacije tlaka daleko nadmašuje smetnje od nekih manjih nuspojava.
MIT: Tablete za krvni tlak moraju se piti cijeli život
ISTINA: Nije bitno hoćemo li lijek uzimati doživotno, nego je bitno je li liječenje učinkovito i postiže li se normalizacija povišenog krvnog tlaka. Ako normalizaciju tlaka postignemo samo dijetom i redukcijom težine, tada nećemo uzimati lijek, ako pak normalan tlak postižemo samo s lijekom, tada ćemo lijek uzimati doživotno.
MIT: Ako preskočim tabletu, liječenje neće biti učinkovito
ISTINA: Važno je naglasiti da povišen krvni tlak zahtijeva stalnu samokontrolu te je moguće izostavljanje ili smanjenje pojedine doze ovisno o vrijednostima arterijskog tlaka. Svaki bolesnik treba biti upoznat sa svojom bolešću i sa svojom aktivnom ulogom u praćenju bolesti kako bi rezultat liječenja bio što učinkovitiji i dugoročno posljedice arterijske hipertenzije što manje.
MIT: Nizak tlak je opasan
ISTINA: U mladih ljudi ne, ali u populaciji osoba starijih od 80 godina može pogoršati već postojeću bolest krvnih žila mozga. Normalna vrijednost sistoličkog tlaka u osoba iznad 80 godina je 140-160 mmHg.