Je li majstor Radovan autor reljefa sv. Kristofora iz 13. stoljeća
Reljef će biti javnosti izložen u četvrtak u 19 sati u Art salonu Zagreb
Uvodno predavanje na predstavljanju reljefa održat će povjesničar umjetnosti Ivo Babić, odličan poznavatelj djela majstora Radovana Reljef sv. Kristofora, pripisan najvećem dalmatinskom kiparu 13. stoljeća majstoru Radovanu, u četvrtak će biti izložen publici i stručnjacima u Art salonu Zagreb u Ilici 12. Reljef je vlasnik Art salona Vlado Mužar kupio 18. lipnja prošle godine na aukciji u uglednoj pariškoj galeriji Piasa. U luksuznom katalogu Galerije fotografija reljefa popraćena je ekspertizom hrvatskog povjesničara umjetnosti i arheologa i bivšeg rektora splitskog Sveučilišta Ive Babića.
Predavanje Ive Babića
Babić koji odlično poznaje opus majstora Radovana u četvrtak će predvečer u galeriji Art salona u Zagrebu održati i uvodnu riječ predstavivši reljef za koji tvrdi da se radio o zaista veoma kvalitetnom djelu iz XIII. stoljeća. Reljef je isklesan u mramornom bloku, antičkom spoliju (na poleđini su vidljivi tragovi prvotnih ukrasa). Zanimljiva je i priča kako je tajnoviti reljef s likom sv. Kristofora došao do Hrvatske. Točnije, kako je u nju vraćen. Priča se počela odmotavati kada je Elisabetta Marcucci 8. listopada 2015. kustosici Muzeja grada Trogira Lujani Paraman poručila da je spremna prodati reljef koji se nalazi u njihovoj zgradi u Pesaru. Prema obiteljskoj tradiciji, reljef potječe iz Trogira, a djelo je, kako piše, “slavnog Radovana”. Reljef je navodno iz Trogira donio jedan njezin predak.
Muk nadležnih ustanova
Reljef je predmetom štovanja među ribarima u Pesaru, a prepoznavao se kao prikaz sv. Kristofora. Gospođa Marcucci naglasila je da bi ona i njezina sestra htjele da se taj reljef vrati u Trogir, odakle je, prema predaji, u Italiju i došao. Prof. dr. Ivo Babić nastavio je intenzivnu korespondenciju s gospođom Marcucci, o čemu je putem medija bila obaviještena javnost. Nažalost, kod nadležnih ustanova nije bilo odjeka, a ni volje da se reljef otkupi i da Hrvatska postane vlasnik vrijedne skulpture koja je možebitno rad slavnog majstora Radovana, autora prevrijednog portala trogirske katedrale. – Kada je održana aukcija u pariškoj galeriji Piasa, za otkup je bio zainteresiran i kipar Nikica Kanošću čić Miošić, Trogiranin koji živi u SAD-u, no tijekom aukcije nije uspio uspostaviti telefonsku vezu iako je ranije kontaktirao s gospođom Marcucci. Srećom, reljef je kupio dr. Vlado Mužar i tako je ta umjetnina ipak dospjela u Hrvatsku, u Zagreb, u Art galeriju – kaže profesor Babić koji je majstoru Radovanu pripisao i reljef nad portalom crkve sv. Ivana Krstitelja u Trogiru koji prikazuje Jaganjca Božjeg. U radu koji se bavi tim djelom majstora Radovana, Babić ističe da je tu riječ o samostalnom Radovanovu djelu, a ne djelu njegovih nastavljača jer oni nisu bili u stanju izvesti tako kvalitetnu skulpturu kao što je to Jaganjac Božji. Babić je pisao i o unutarnjoj strani lunete glavnog portala trogirske katedrale, koji je također pripisao majstoru Radovanu. Babić je, uostalom, o majstoru Radovanu, o čijem životu i nema previše podataka, napisao i čitav niz često citiranih znanstvenih tekstova. Nedavno je objavio i opsežnu knjigu “Trogir – grad i spomenici” (na pet stotina stranica) u kojoj daje sintetički prikaz neprocjenjive trogirske umjetničke baštine. Ivo Babić uredio je i zbornik znanstvenog skupa o majstoru Radovanu iz 1990. godine pa će njegovo uvodno predavanje o reljefu sv. Kristofora zacijelo izazvati pažnju i stručne i šire javnosti jer tek treba sa sigur- utvrditi radi li se tu doista o autorskom djelu velikog majstora Radovana. Art salon Zagreb počeo je djelovati prošle godine izložbom manje poznatih djela Iva Dulčića po izboru povjesničara umjetnosti Igora Zidića. Nedavno je u prostorijama salona koji se nalaze u nekdašnjoj galeriji Ivana Meštrovića u samom središtu grada održana i izložba likovnog umjetnika Svena Stilinovića, a 1. lipnja će se održati i iznimno atraktivna proljetna aukcija s djelima Vlaha Bukovca, Jurja Plančića, Mirka Račkog, Ivana Kožarića... Kupcima će tako biti ponuđena i dva nepoznata rada Vlaha Bukovca, ali i iznimno vrijedan autoportret Jurja Plančića. Djela ponuđena na prodaju već su objavljena na webu galerije.
Reljef sv. Kristofora dugo je godina bio u vlasništvu obitelji Marcucci iz Pesara Nadležne ustanove nisu imale volje za otkup reljefa pripisanog majstoru Radovanu