Grcima je dosta štednje
Novi štrajkovi zatvorili su škole i zračne luke, a bolnice primaju samo hitne slučajeve
Grčkoj bi možda trebalo nekoliko godina pravog liberalizma, odnosno kapitalizma koji zna kako zarađivati novac redakcija@vecernji.net U zamjenu za treću tranšu pomoći od 7,4 milijarde eura, grčki parlament treba izglasati nove rezove mirovina, a na ulicama Atene plamte prosvjedi. Ni nakon sedam godina krize stanje se u Grčkoj nije izmijenilo. S jedne strane Trojka (Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Europska središnja banka), a s druge premijer Alexis Tsipras. Trojka traži rezove od 4,5 milijardi eura da bi dala Grčkoj 7,4 milijarde iz programa spašavanja vrijednog 86 milijardi eura i dogovorenog 2015.
Kriza bez rješenja
Dakle, prema novom planu rezova, od 2019. će ponovno biti pogođene mirovine, a od 2020. porast će neki porezi, odnosno smanjit će se porezne olakšice. Sindikati i oporba smatraju da je već bilo previše rezova te da bi ovi samo pridonijeli daljnjem osiromašenju. Tsiprasova koalicijska vlada ljevice (Syriza, Komunistička stranka i Demokratska ljevica) i desnice (Nova demokracija) dogovorila je način za dobivanje treće tranše pomoći kojom bi se trebali vratiti kamate na dug. Tsi- pras je razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ponovio kako je ključno pitanje grčki državni dug. Naime, ako se dio toga duga ne otpiše, Grčka će se teško uopće izvući iz krize. Grčki dug iznosi 315 milijardi eura, što je 179% godišnjeg državnog bruto proizvoda koji je 2015. iznosio 195 milijardi dolara. MMF ima različite poglede na grčki dug u odnosu na EU i Europsku središnju banku, odnosno drži kako bez otpisa dijela dugovanja Grčka neće moći izaći iz krize. Teško da će se uskoro doći do suglasja oko toga, posebno ne prije njemačkih izbora u rujnu. Tsipras se nada da bi mu mogao pomoći novi francuski predsjednik Emmanuel Macron. No i Macron će se uskoro trebati suočiti s reformama u Francuskoj i teško da će otvarati neku frontu u Grčkoj. Grčko ministarstvo financija smanjilo je rast BDP-a u 2017 s 2,7% na 1,8%. Dakle, neće biti novca za smanjenje duga, a prema tome će Grčka trošiti novac na plaćanje kamata na kredite. Jer, i do sada najveći dio već dobivene 23 milijarde eura pomoći otišao je na plaćanje kreditora, a ne na razvitak grčkog gospodarstva.
Većina novca bankama
Dakle, Trojka traži nove rezove mirovina. Atena odgovara kako su mirovine od 2009. godine već jedanaest puta rezane. Ali, isto tako nije baš normalno da u nekoj državi, kao što je u Grčkoj, čak 52% obitelji živi od mirovine. Trojka traži da se ne odlazi prerano i prejednostavno u mirovinu, jer ako više od polovine obitelji živi bez rada, ugušit će one koji rade za njih. Grčka kriza stalno se vrti u krugu. Zapravo je jednostavna, kao bilanca svake obitelji, odnosno troši se više od zarade. Ako se iz državnog proračuna i odbace troškovi za plaćanje kamata i kreditora, u 2015. godini zarađenog je bilo samo 7,5 milijuna eura više od potrošenog. To nije dovoljno za smanjenje dugovanja i pokretanje ekonomije. Grčkoj bi možda trebalo nekoliko godina pravog liberalizma, odnosno kapitalizma koji zna kako zarađivati, dok ljevica, odnosno komunizam zna samo kako dijeliti. A, čini se, da su Grci predugo živjeli od dijeljenja.
milijardi eura priljev je novčanih sredstva iz europskog programa pomoći koje bi Grčka trebala dobiti uz nove mjere štednje