Večernji list - Hrvatska

Europu ne ugožavaju imigranti, nego desničari

Smatraju ga najvećim proznim piscem arapskog svijeta

- Denis Derk

Europljani žele razumjeti svijet kroz vlastite medije i političke partije, vrlo se malo prevode tekstovi iz arapskog svijeta, Afrike ili Azije denis.derk@vecernji.net Irački autor s finskom adresom Hassan Blasim jedan je od gostiju 16. Festivala europske kratke priče. Na hrvatski je prevedena njegova nagrađivan­a zbirka priča “Irački Krist”, a londonski The Guardian ga je nazvao “vjerojatno najvećim živućim piscem arapske proze” čije se priče prevode na brojne jezike. S Hassanom Blasimom intervju smo radili elektronič­kom poštom. Rekao je da ne razumije pitanje kada se prvi put susreo s nasiljem, ali i da ne želi odgovoriti na pitanje o Arapskom proljeću. Na pitanje koliko zapadna civilizaci­ja još s predrasuda­ma gleda na arapski svijet i arapsku civilizaci­ju, Blasim je odgovorio da to pitanje zahtijeva puno više prostora i vremena za odgovor, pa će ga uskratiti.

U rodnom Iraku bili ste filmski redatelj, a režirate i u Finskoj. Zašto se onda više i češće bavite književnoš­ću?

Studirao sam film u Bagdadu. U Finskoj u stvari nisam radio s filmom osim na početku kad sam tek došao ovdje. U Finskoj sam uglavnom samo pisao. Sada radim na novoj knjizi i kad to završim, opet ću se početi baviti filmom. Za mene je pisanje posao, a film neka vrsta hobija.

Zbog čega uglavnom pišete kratke priče?

Pišem kratke priče cijeli svoj život počevši od tinejdžers­ke dobi. U stvari, pišem pjesme, članke, dramska djela baš kao i kratke priče, ali me čitatelji sa zapada znaju samo po kratkim pričama. Prošle godine napisao sam i komad za kazalište u Finskoj.

U Europu i Finsku ušli ste kao ilegalni imigrant, ali još prije trinaest-četrnaest godina. Koliko dugo teče ta imigrantsk­a rijeka ljudi s Bliskog istoka u Europu, o kojoj se više piše tek u posljednje dvije godine?

Ilegalna imigracija je oduvijek prisutna kroz povijest, ljudi se kreću ilegalno iz zemlje u zemlju oduvijek, ali zapadni mediji se uglavnom fokusiraju na zadnji imigrantsk­i val zbog ogromnog broja ljudi koji bježi zbog rata u Siriji. S druge strane, desničarsk­e stranke ponovno rastu i napadaju izbjeglice i imigrante. U isto vrijeme je prisutan ekonomski problem u zapadnim zemljama. Kada se mala grupa ljudi utopi u moru, to je mala vijest, ali kad izbjeglice stignu u našu zemlju i postanu dio naše ekonomije, onda postanu subjekti vrijedni debate u medijima.

U Finskoj ste etablirani autor, nakon što ste kao prvi arapski pisac 2014. dobili Independen­tovu nagradu za knjigu “Irački Krist”. Održavate li kontakte s umjetnicim­a u Iraku i Bagdadu?

Da, naravno. Dok sam živio u Bagdadu, bio sam poznati mladi umjetnik, tako da poznam većinu umjetničke scene te sam u kontaktu s kolegama i prijatelji­ma.

Bojite li se da će Europa otići udesno i zaoštriti politiku prema migrantima?

Migranti sve ovo vrijeme nisu dobrodošli u Europi, a desničari su opasnost i za samu Europu. Oni su prijetnja svim europskim vrijednost­ima stvorenim nakon Drugog svjetskog rata. Nadam se da nećemo zaboraviti što je nacionaliz­am učinio Europi u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Bili ste na Festivalu europske kratke priče prije četiri godine. Odlazite li rado na festivale?

Ponekad da, a ponekad je to samo dužnost.

Pišete na arapskom jeziku. Ima li na Zapadu dovoljno prevoditel­ja za arapski?

Nema puno onih koji prevode s arapskog jezika. Problem u zapadnom svijetu nije samo što ne prevode puno s arapskog, nego ne prevode puno ni pisaca s područja Afrike ili Azije. Europljani žele razumjeti svijet kroz njihove vlastite političke partije i njihove vlastite medije, ne želeći razumjeti svijet umjetnosti i književnos­ti drugih dijelova svijeta. Primjercie, bio sam na mnogim europskim književnim festivalim­a koji se nazivaju međunarodn­ima, ali devedeset posto pisaca koji su na njih pozvani su iz zapadnog dijela, tako da se to teško može nazvati međunarodn­im festivalom.

Ne smijemo zaboraviti što je nacionaliz­am učinio Europi u Prvom i Drugom svjetskom ratu BEBEL GILBERTO: Glazbeni pravac bossa nova zvuči kao da se ljubite i slušate more u pozadini dok ptice lete oko vas

 ??  ?? Piše kratke ptiče, pjesme, članke i drame, a režija koju je studirao danas mu je hobi
Piše kratke ptiče, pjesme, članke i drame, a režija koju je studirao danas mu je hobi
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Čest gost festivala Neke posjećuje iz gušta, neke iz osjećaja dužnosti, a na Festival europske kratke priče dolazi po drugi put
Čest gost festivala Neke posjećuje iz gušta, neke iz osjećaja dužnosti, a na Festival europske kratke priče dolazi po drugi put

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia