Roboti i dronovi već su standard gradnje
Trenutačno kapitalistički sistem nije kompatibilan s visokim stupnjem automatizacije u bilo kojem sektoru industrije
Luka Piškorec iz prestižnog švicarskog ETH-a budućnost gradnje vidi u visokom stupnju automatizacije Vaša je specijalnost primjena 3D printanja u arhitekturi. Je li to doista budućnost?
U početku sam se specijalizirao za robotsku fabrikaciju u arhitekturi, a 3D printanjem sam se počeo baviti kada smo u grupi uspjeli razviti nekoliko obećavajućih tehnologija koje su nam pomogle skalirati objekte koje printamo. To znači, tek kada smo uspjeli postići određeno arhitektonsko mjerilo, počeli smo se intenzivno baviti 3D printanjem. Tu vidim i jedan od osnovnih problema te tehnologije, a to je kako prijeći s proizvodnje objekata do proizvodnje arhitekture.
Koje ćemo nove tehnologije u gradnji vidjeti u bližoj budućnosti?
Trendovi u zapadnim zemljama idu u smjeru automatizacije građevinskog sektora. U istraživanju koristimo standardne industrijske robote, ali im dajemo „igračke“i alate koje sami izmišljamo. Tako smo, primjerice, izumili robota koji vrlo precizno ispucava glinene projektile desetke metara daleko i na taj način može graditi na daljinu. Koristimo i „quadcoptere“, male leteće robote s četiri elise koji mogu nositi građevinske elemente i graditi. Imamo i robota koji je namontiran na gusjenice pa se može dovesti na gradilište i graditi in situ. Upravo ovu tehnologiju testiramo ovo ljeto na jednom građevinskom projektu u Švicarskoj, a robot konkretno svija i vari armaturu.
Koje ćemo nove materijale koristiti u arhitekturi bliže budućnosti?
Najveći dio mase prosječne zgrade još je uvijek napravljen od standardnih materijala koji su dostupni već stoljećima. Ovdje bih naveo i beton, koji je poznat još od rimskih vremena. Usudio bih se predvidjeti da će tako biti i u skoroj budućnosti. Ipak, najveću inovaciju vidim u karbonskim kompozitima (sastavljenim od karbonskih vlakana i epoksija) koji su već danas relativno jeftini, a imaju najbolji omjer snage i težine od svih trenutačno dostupnih građevinskim materijala.
Što je s poslovima u građevini? Hoće li i ovdje biti utjecaja automatizacije?
Naš trenutačni kapitalistički sistem nije kompatibilan s visokim stupnjem automatizacije u bilo kojem sektoru industrije, gdje se dobiva dojam da se automatizacijom gube poslovi. Istina je da će neki poslovi biti izgubljeni, neki će biti stvoreni. Moja je vizija da ćemo u budućnosti graditi više, kvalitetnije i jeftinije, i to sve zapošljavajući više kvalificirane i bolje plaćene radnike.
Kakvo je stanje u nas, imamo li dovoljno znanja da držimo korak s razvojem u svjetskoj arhitekturi?
Arhitektura je zahvalna disciplina jer je univerzalna: najbitniji principi ostali su isti od samih začetaka civilizacije. Gravitacija i tektonika su na neki način „vladari“i sve polazi od njih. Što se načina gradnje tiče, on se u Hrvatskoj ne razlikuje puno do načina gradnje u, primjerice, Švicarskoj. Ali pristup gradnji, odnos prema dizajnu i dizajneru, prema radniku kao i prema inženjeru dosta se razlikuje. I u Hrvatskoj se mogu naći „svjetski“arhitektonski primjeri, to ovisi o arhitektu, ali ponajviše o investitoru.