Strasna ljepota zbirke Dagmar Meneghello
Izbor iz sjajne privatne zbirke potpisuje Tonko Maroević
Izložba “Strasna ljepota” s ciljanim podnaslovima “Otok s blagom” i “Zbirka sa stavom” bit će otvorena sve do 25. lipnja ove godine denis.derk@vecernji.net “Ja sam Dagmar Meneghello upoznao u Zagrebu, u domu slikara Ordana Petlevskoga, prije četrdesetak godina, kada sam priređivao retrospektivnu izložbu tog umjetnika. A kad sam pisao monografiju Nives Kavurić Kurtović, mogao sam se obratiti Dagmar zbog uvida u njezinu zbirku, u kojoj su već bila brojna reprezentativna djela navedene slikarice. Prisniji odnos sa samim autorima, što ga je uspostavila nakon prvih koraka preko galerijskih posrednika, omogućio joj je povlaštene uvjete u odabiru i nabavljanju umjetnina”, ističe akademik Tonko Maroević, izbornik, kurator i autor teksta u predgovoru izložbe “Strasna ljepota” koja će biti otvorena večeras u Klovićevim dvorima.
Bivša novinarka Večernjaka
U središtu izložbe je veličanstvena kolekcija Dagmar Meneghello, prvo novinarke Večernjeg lista iz Zagreba koja se prije više od pola stoljeća našla na otoku Sv. Klementu gdje je upoznala Tota Meneghella, postala bodulka i zaštitnica otočnih prirodnih vrsta i likovne umjetnosti. U više od pedeset godina druženja s umjetnicima svih vrsta, Dagmar je prikupila više od tisuću i pol umjetnina, koje je, nakon Novog Sada, odlučila podijeliti i sa zagrebačkom publikom. I kako to precizno kodificira akademik Maroević, koji je više puta bio blagoslovljen posjetom Dagmarinoj Palmižani, cjelina njene zbirke ima muzejski i galerijski karakter, a antologijski izbor na izložbi u Klovićevim dvorima svjedoči domišljenost kolekcionarskog angažmana. Publika će sve do 25. lipnja u Zagrebu moći vidjeti izbor djela vodećih hrvatskih umjetnika kao što su to nestor Željko Hegedušić, Kosta Angeli Radovani, Raoul Goldoni, Ivo Šebalj, Ferdinand Kulmer, Ivan Sabolić, Zvonimir Lončarić, Belizar Bahorić, Đuro Seder, Josip Diminić, Boris Bućan koji je portretirao Paklinske otoke ili Ivan Lesiak čiji opus kolekcionarka iznimno cijeni. Tu su i djela Živka Grozdanića wGere, Zlatana Vrkljana, Kuzme Kovačića, Peruška Bogdanića, Mira Vuce, Ante Marinovića, Dalibora Stošića, ali i Petra Dolića, Petra Hranuellija, Fikreta Libovca, Nikoline Ivezić, Dine Merhav, Alane Kajfež, Petra Ćuje, Nikole Vudraga i Ivana Valušeka, s posebnim naglaskom na Dagmarina meksičkog suputnika i pouzdanog suradnika, nenadmašnog kolorista Tonija Franovića.
Otočni hedonizam
Posebno mjesto zaslužuje prva dama hrvatskog slikarstva Nives Kavurić Kurtović, koja je duboko obilježila život Dagmar Meneghello. “Kad mi je umro muž i kada sam se našla s troje male dječice na otoku, s brodom kojim nisam znala vrsno upravljati, s traktorom preteškim za vožnje, s agregatom, otpadom od vojske koji je trebalo stalno popravljati, bila sam poput Nivesine slike koju sam među prvim slikama kupila u životu – lišena leta, ali i podnožja”, zapisala je svojedobno Dagmar Meneghello, prvosvećenica hrvatskog otočnog hedonizma.
Posebno mjesto pripada Nives Kavurić Kurtović koju Dagmar veže uz teške privatne trenutke U pedeset godina druženja s umjetnicima skupila je više od tisuću i pol vrijednih umjetnina