Trump: Nijemci su zli, jako zli. Merkel: No comment
“Gledajte koliko milijuna auta prodaju kod nas. Zastrašujuće. To ćemo zaustaviti”, kazao je
Donald Tusk: Ovaj je summit G7, bez dvojbe, najteži jer se oko više pitanja, trgovine, ekologije... polazi s potpuno različitih stajališta
U Taormini na sastanku G7 (šefova država i vlada sedam industrijski najjačih država) jučer je ublažena izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečena u četvrtak u Bruxellesu da su “Nijemci jako zli”, a koju je objavio njemački Spiegel online. Naime, za sastanka s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Vijeća Donaldom Tuskom Trump je navodno kazao kako su “Nijemci zli, jako zli”. Juncker je uoči početka sastanka G7 objasnio kako upotreba riječi “bad” (loš, zao...) ne znači da tako treba biti i prevedena. Juncker nije opovrgao upotrebu riječ “bad”, već je objasnio kako može imati i drugačije značenje, dakle “problem” je u prijevodu. “Ako netko upotrebljava riječ ‘bad’, ne znači da se doslovno treba prevesti sa ‘zli’”, kazao je Juncker.
Šest protiv jednog
Juncker je zatim objasnio kako Trump, koji je podrijetlom Nijemac, nije htio kazati da su Nijemci zli, već da “ponašanje Nijemaca i Njemačke nije dobro” kada je riječ o izvozu u SAD njemačkih automobila proizvedenih u Meksiku. “Gledajte koliko milijuna automobila prodaju u SAD-u. Zastrašujuće. To ćemo zaustaviti”, kazao je Trump. Georg Streiter, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel, ovdje je u Taormini na sve odgovorio “bez komentara (no comment), njemačka vlada ne komentira navodne izjave koje proizlaze iz povjerljivih susreta”. Nesuglasice oko izraza su “objašnjene”? Opet sukob trumpističko-američkog izražavanja s diplomatsko-europeističkim? Vjerojatno, da ne kažemo kako je riječ o sukobu dvaju civilizacijskih ponašanja ili čak dviju civilizacija.
Dakle, mogao je započeti G7 i to, dakako, zajedničkom slikom u starogrčkom amfiteatru u Taormini. Taj 43. sastanak na vrhu G7 vjerojatno je među najtežima u povijesti. Sedmorica velikih (predsjednik SAD-a Donald Trump, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, japanski premijer Shinzō Abe, njemačka kancelarka Angela Merkel, britanska premijerka Theresa May, kanadski premijer Justin Trudeau i talijanski premijer Paolo Gentiloni) razgovarali su o terorizmu, migraciji, ekonomiji i klimi. “Duh Taormine možda će nam pomoći da krenemo u ispravnom pravcu”, kazao je Gentiloni, a Tusk, koji se također nalazi u Taormini, dodao je kako je ovaj summit G7 bez dvojbe “najteži, jer se oko više pitanja, trgovine, ekologije... polazi s različitih stajališta”. Zapravo to je sučeljavanje Trumpa s Europom, njegove nebrige za pitanje zaštite okoliša i Macronova inzistiranja kako je ekologija jedno od najvažnijih pitanja današnjice, jer su upravo klimatske promjene dovodile do migracija i ratova. Šestero, jer s europskim državnicima istog su mišljenja i Japanci i Kanađani, pokušavaju nagovoriti Trumpa da promijeni svoje držanje prema pitanju zaštite okoliša i objašnjavaju mu kako je i to ekonomski profitabilno. Jer, “The Donald” “razumije” samo ono što smatra ekonomski isplativim. Treba mu objasniti kako se naftom ili ugljenom ne zarađuje jer se i zagađuje okoliš, već da je obnovljiva energija ne samo zaštitnica naše budućnosti već je i profitabilna. Osim klime, na dnevnom redu je i migracija, terorizam i međunarodna trgovina. Gary Cohn, direktor američkog nacionalnog ekonomskog vijeća, koji savjetuje američkog predsjednika, kazao je kako je rasprava jako robusna, “very robust”, što znači komplicirana i teška za Amerikance i dodao kako su dva pitanja ključna: klima i trgovina. Europljani žele ne samo obveze oko zaštite okoliša već i da SAD potpuno prihvati sporazum o klimi iz Pariza 2015. “Spreman sučeliti se s liderima EU oko mnogih pitanja, među kojima o ekonomskom rastu, terorizmu i sigurnosti”, napisao je Trump na Twitteru. Nije spominjao klimu i trgovinu, odnosno da želi promijeniti svoja stajališta glede protekcionizma koji želi uvesti, kao i ponovnog davanja zelenog svijetla naftnom lobiju.
Kohl nas je pozvao na kavu
Možda najveći borac za zaštitu okoliša među europskim liderima jest Macron, koji je glede sučeljavanja s Trumpom oko klime kazao kako je vidio i nešto konstruktivnoga, a glede međunarodne trgovine kako će se “nastaviti boriti za ono što smatramo ispravnim, odnosno za slobodnu i pravednu trgovinu”. Analitičari su tu izjavu prokomentirali kako je Macron poručio Trumpu da će biti tretiran na isti način na koji namjerava tretirati Europljane. Može se kazati kako su izborom Macrona na čelo države Francuzi dali i Europi i europskoj politici snažnu ličnost, pravog borca u obranu temeljnih načela europske civilizacije. Prije točno 30 godina održan je sastanak G7 u Veneciji, koji sam također pratio, i na kojem su bili Reagan, Thatcher, Kohl... Tada nije bilo ni ratnih brodova ni detektora metala, a mi novinar bili smo u stalnom kontaktu s liderima, ne samo na konferencijama za novinare. Kohl je nas nekoliko novinara pozvao na kavu u slavni venecijanski kafić Florian. Sastanak je održan na otoku San Giorgio, ali su državnici odlazili i na Trg sv. Marka i drugdje. Nisu bili izolirani kao sada, zatvoreni u hotele i u dvoranama za sastanke.
Macron se postavio kao pravi borac u obrani temeljnih načela europske civilizacije