ŠTO JE SDP-U I PEĐI GRBINU TREBALO POLITIKANTSTVO S ARBITRAŽOM

Š to je SDP-u, a osobito Hrvatskoj, trebalo politikantski provocirati proceduralna filozofiranja o tomu što jest ili nije napravljeno radi prestanka Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije!? Kao prvo, Hrvatska je jasno “urbi et orbi” rekla da zbog svjetskog presedana kojim je teško narušeno povjerenje izlazi iz kontaminiranog arbitražnog procesa. Pitanje je bi li i Arbitražni sud nastavio postupak da se eksces dogodio u ranoj, a ne u već poodmakloj fazi arbitraže. Ne stoji tvrdnja Peđe Grbina da Oreškovićeva i Plenkovićeva Vlada nisu ispoštovale Zaključak Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. koji je obvezao Vladu “na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži”. Pokrenula ga je još Milanovićeva Vlada. Zatim, čak i da su SDPova tumačenja Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora ispravna, što to pitanje nisu i sami postavili na vrijeme!? Dakle, lani 5. kolovoza čim je istekao rok od 12 mjeseci od slovenskog prigovora na hrvatsku notifikaciju o pokretanju

Zahtjev UN-u radi prestanka Sporazuma o arbitraži može se podnijeti i nakon odluke

postupka za prestanak sporazuma (i primjenu mirovnih metoda iz članka 33. Povelje UNa). Nakon toga, prema članku 66. Bečke konvencije za Hrvatsku je otvorena mogućnost da upućivanjem zahtjeva glavnom tajniku UN-a pokrene postupak mirenja pod okriljem UN-a. Međutim, nema roka za podnošenje tog zahtjeva. Uostalom, sporazum propisuje i izvršenje arbitražne odluke u roku od šest mjeseci. Dakle, zahtjev UN-a vezano za prestanak sporazuma mogao je biti podnesen i lani 6. kolovoza, ali i nakon odluke Arbitražnog suda. Bi li za Hrvatsku bilo bolje da je već podnesen? Ne. U slučaju povoljne arbitražne odluke zahtjev UN-u s hrvatskog gledišta je nepotreban, pa i neinteligentan. Ako je arbitražna odluka nepovoljna za nas, a preporuka bi bila da poštujemo Arbitražni sud, sasvim je svejedno kad smo uputili zahtjev glavnom tajniku. A ako bi nam u UN-u dali za pravo u pogledu prestanka Sporazuma o arbitraži, onda bi nepovoljna odluka Arbitražnog suda bila samo argument više za tu mirovnu preporuku UN-a.

TKO ĆE BITI NAJBRŽI Utrka ubrzanja Brzi i žestoki dodatno je jučer zagrijala ionako vrući asfalt na Aveniji Dubrovnik u Zagrebu. Za titulu najbržeg na stazi duljine četvrt milje natječu se i danas vozači iz 15 zemalja.