Učenike treba naučiti kako učiti i kritički razmišljati
Što je to na što se u reformi obrazovanja, po vašem mišljenju, mora staviti naglasak?
Važan iskorak ona je promjena koja dolazi prelaskom sa sadržaja na ishode. Odnosno promjena paradigme da je manje bitna apsorpcija činjenica, a da je važnije podučiti osobe da kritički sagledavaju svijet oko sebe, da povezuju činjenice i znanja koja upijaju te da su svoje stavove sposobni artikulirati. U tom iskoraku, ključno je i pružiti podršku učiteljima i nastavnicima kako bi ih se dodatno osposobilo za takav način podučavanja i da im se u tome nimalo zahtjevnom procesu osigura svaka moguća potpora. Bitno je da se kroz reformu drukčije počne podučavati, da se učenike nauči kako učiti.
Kakva nam škola treba?
Treba nam škola koja priprema mlade naraštaje za budućnost u raznolikom, dinamičnom i globaliziranom svijetu. Mislim da je to ona škola koja obrazuje nove generacije koje će utjecati na sve one pokazatelje koje ne prikazuju Hrvatsku u dobrom svjetlu. Pokušajte se sjetiti jednog pokazatelja u kojem je Hrvatska pri vrhu, a da ne prikazuje negativne trendove ili statistike. Ta škola bi, uz to što obrazuje učenike za zanimanja suvremenog svijeta i priprema za daljnji tehnološki razvoj, ujedno trebala biti i mjesto gdje se odgaja samosvjesne i odgovorne građanine i građanke.
Može li se reforma i kako provesti bez uplitanja politike i ideologije?
Svaki sadržaj je nužno obilježen ideologijom jer ga proizvode ljudi koji su izloženi svijetu oko sebe i svaka misao s kojom se oni susreću nosi određene ideološke konotacije. Zanemarivanje društvenih i humanističkih znanosti te glorificiranje STEM područja je itekako stvar promicanja ili nametanja jedne vrste ideologije. Konkretno, nekritička glorifikacija STEM pretpostavlja sve tržištu i usko je povezana s neoliberalnom percepcijom svijeta. Ono što je moguće napraviti jest usmjeriti proces na način da ga predvodi struka, da ljudi na izvršnim funkcijama nemaju mogućnost da proširuju ili ukidaju skupine prema svojim nahođenjima.