Gradec će postati europska prijestolnica zaštite okoliša
Mala općina kod Vrbovca proizvodi samo 78 kg smeća po stanovniku godišnje, ni trećinu onog koliko Zagrepčani
Domaćinstva imaju plave kante za papir, zelene za miješani otpad i žute vrećice za plastiku, dok biootpad kompostiraju u dvorištima Zagreb je po zbrinjavanju otpada na dnu liste europskih gradova, odlagalište Jakuševac pri kraju je svog uporabnog vijeka, a druga mogućnost nije planirana pa glavnom gradu prijeti ekološka katastrofa. Situacija nije bolja ni u drugim sredinama. No mala općina Gradec nadomak Vrbovca proizvodi samo 78 kilograma smeća po stanovniku godišnje, ni trećinu onog koliko proizvode Zagrepčani.
Educirali građane
Planskim odvajanjem otpada Gradec bi mogao postati prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja će postići „zero waste“standard, odnosno imati manje od 50 kilograma smeća po stanovniku godišnje, a time se svrstati na europsku kartu zaštite okoliša, kako stoji u njihovu Planu održivog gospodarenja otpadom. – Organizirali smo edukacije građana i đaka u školama, osigurali spremnike i opremili zelene otoke i sve se pokazalo kao pravi pogodak. Puno veći gradovi mogli bi se ugledati na nas – govori načelnica Ljubica Ambrušec ističući odličnu suradnju s vrbovečkim Komunalcem. Jer, iako Gradec izgledom nije baš poput urednih austrijskih mjesta, kad se četvrtkom pred sva dvorišta iznesu jednaki spremnici s određenom vrstom otpada, svijest je to na kojoj bi pozavidjele i uređenije sredine. Svako domaćinstvo ima plave kante za papir, zelene za miješani komunalni otpad i žute vrećice za plastiku, dok biootpad kompostiraju u svom domaćinstvu. Zeleni otoci za staklo, limenke i tekstil na dva su mjesta u Gradecu. Posebno zbrinjavaju čak i dječje pelene, napominje Zlatko Špoljar, direktor Komunalca. – Žao bi mi bilo da se sve to nekontrolirano baci u prirodu i zagadi okoliš, kad se, umjesto toga, može upotrijebiti kao sirovina za novi proizvod – kaže Davor Glogoški pokazujući 120-litarske spremnike u svom dvorištu. U četvrtak se odvozi komunalni otpad, u sljedeći četvrtak papir, pa za tjedan dana ponovno komunalni otpad te za još tjedan plastika – a onda ispočetka. I djeca u obitelji znaju koje smeće ide u koji spremnik. – Koji put im treba ponoviti, ali znat će odmalena da to tako ide i steći dobre navike – govori Glogoški, a supruga Sanja dodaje kako je 2. razred, koji pohađa njihov najmlađi sin Jakov, sakupio najviše starog papira u školi.
Ušteda na odlaganju
Računi za domaćinstva u Gradecu manji su za 11 kuna jer odvajanje otpada radi recikliranja smanjuje volumen miješanog komunalnog otpada pa se on rjeđe odvozi, a stoga njegovo zbrinjavanje manje plaća. Na razini općine ušteda je 7500 kuna mjesečno na ime odlagališne rente što se može usmjeriti na druge projekte – objašnjava Marijan Galović, savjetnik za gospodarenje otpadom „priženjen“u Gradec. Uz iskustvo suradnje s talijanskim gradovima koji su vrlo efikasno riješili ovo pitanje, Galović je pomogao Općini osmisliti projekt i uvesti ga u primjenu. – Nije jednostavno, ali nije ni neizvedivo. Ima fantastičnih primjera u Italiji, Treviso više od 80% otpada prikuplja odvojeno, Parma 70%... Ne moramo daleko tražiti dobar primjer, Ljubljana ima svjetski rewzultat jer odvaja skoro 60% otpada – govori Galović. Dok je Ljubljana na vrhu ljestvice Europske komisije po odvajanju otpada, Zagreb je tek 28. jer odvaja samo 1% smeća.