Hitno spašavati Županju, Ilok, Požegu, Knin...
Vlada se žurno mora pozabaviti praznim slavonskim gradovima iz kojih ljudi bježe
Srednji gradovi ključni su za ravnomjeran razvoj zemlje, trebaju biti nositelji razvoja i zadržavati stanovništvo u svome okruženju Srednji gradovi u Slavoniji – Županja, Petrinja, Beli Manastir, Pleternica, Slatina, Požega... propadaju i prazne se dok se čeka da zaživi projekt Slavonija. Život odumire u njima, radnih mjesta nema, ljudi su se iselili, a oni koji su ostali svjedoče polupraznim ulicama svojih gradova, poput mještana Županje u kojoj je 2011. na popisu stanovništva – Situacija je loša, to svi znamo i svi vidimo. Grad je ostao poluprazan, malo je ljudi na ulicama, nema ni djece kao prije. U školama je upola manje učenika. Nažalost, to nije slika samo Županje nego cijele Slavonije – rekao nam je Marko Ivić, stanovnik ovog posavskog grada. Na sličan način razmišljaju i ostali Županjci s kojima smo razgovarali, navodeći kako je više razloga za takvu situaciju. Pokazuju na poluprazne ulice i kafiće koji su, kako kažu, nekada bili prepuni gostiju. Govoreći o razlozima „bijele kuge“, kako građani nazivaju egzodus iz Slavonije, Županjci podsjećaju na rat i ratna stradanja, gospodarstvo koje se nikada nije oporavilo kako su očekivali i nedostatak radnih mjesta. Jedan su od razloga i niske plaće. Prema neslužbenim informacijama, u Županji danas živi oko 7000 stanovnika, neki bilo 12.000 tisuća stanovnika, a danas ih je prema neslužbenim procjenama samo 7000! Uz srednje slavonske gradove te male poput Iloka, koji je danas mrtav grad, dramatična je situacija i u Kninu, pa zato novoizabrani gradonačelnik Marko Jelić ističe da će se prije svega fokusirati na zaustavljanje iseljavanja jer se trećina stanovništva iselila iz tog grada. Kad je riječ o općinama, demografski su najugroženije mahom one slavonske kao Dvor, Slavonski Šamac, Kneževi Vinogradi, Darda, Brestovac, Draž, Štitar...
Najugroženije općine
Presložena Vlada nema više vremena za čekanje i mora se ozbiljnije pozabaviti demografskim problemima i regionalnim razvojem. Srednji gradovi ključni su za ravnomjeran razvoj zemlje i ne samo da ni jednu vlast dosad nije brinulo što od Metkovića do kažu i manje, u odnosu na više od 12.000 građana koliko ih je u gradu bilo 2011. Županjci kažu da se to vidi i po polupraznim školskim razredima, ali i mnoštvu obiteljskih kuća koje se prodaju. Odlazilo se i prijašnjih godina, ali je odlazak postao masovan nakon ekonomske krize i ulaske Hrvatske u EU, otkad je moguće samo s osobnom iskaznicom otići u bilo koju državu EU i zatražiti posao. – Županja polako, ali sigurno umire. Ne možemo to više objašnjavati ratom jer je od tada jako mnogo vode prošlo Savom. Ljudi odlaze jer nema posla. Ne sjećam se kada je u Županji otvoren neki novi proizvodni pogon. Istodobno su zatvorena mnoga radna mjesta pa ljudi jednostavno više nemaju izbora – kaže nezavisni gradski vijećnik u Županji Mladen Huber. Dodaje kako su u Njemačku otišli
Karlovca nema ni jednog većeg grada nego su sada izumiranju prepušteni i srednji gradovi tamo gdje ih je bilo, po Slavoniji. Listu deset gradova i općina s najlošijom demografskom slikom, koji se uglavnom nalaze u Slavoniji, sastavili smo na osnovi podataka Državnog zavoda za i njegova supruga, profesorica razredne nastave, i sin koji ima još nekoliko ispita na Visokoj informatičkoj školi. Kaže i kako ne odlaze samo nezaposleni nego i oni koji imaju posao – daju otkaze i napuštaju istok Hrvatske. Gradonačelnik Županje Davor Miličević kaže da u Županji nije nimalo drukčije stanje nego u bilo kojem drugom gradu Hrvatske. Navodi da je u Županji nekoliko jakih tvrtki, ali ljudi ipak odlaze. – Najveći je razlog odlaska nedostatak posla ili niska primanja. Imali smo i nekoliko slučajeva kada su primanja u obitelji bila dobra, ali ljudi su ipak otišli. Ipak, mislim da postoje pozitivni pomaci. Više je ljudi na autocesti, a imamo i najave za neka ulaganja – rekao je Miličević. Tvrdi da je slično u cijeloj Slavoniji. Gotovo da nema grada ili sela u kojem broj stanovnika nije upola manji. statistiku (DZS) za 2015. uzimajući u obzir broj stanovnika tih gradova i općina, broj iseljenih u inozemstvo, u drugu ili istu županiju te broj doseljenih. U Županji je, primjerice, broj iseljenih više nego trostruko veći od broja doseljenih, čak i prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju tek djelić stvarnosti jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. Tako DZS bilježi da se iz tog grada 2015. iselilo 478 ljudi, a doselilo 135. No stanje je u Županji u stvarnosti je znatno lošije s obzirom na to da je, prema neslužbenim procjenama iz tog grada koji je 2011. imao 12.090 stanovnika, do danas “nestalo” 5000 ljudi. Stoga su podaci DZS-a samo pokazatelj u kojim je gradovima i općinama stanje najlošije. Slična situacija kao u Županji i u drugim je slavonskim malim i srednjim gradovima te općinama. Demografi godinama upozoravaju da je nužno poticati razvoj malih i srednjih gradova, no pomaka za sada nema.
Sve u Zagrebu, Splitu i Rijeci
– U normalnoj urbanoj hijerarhiji srednji gradovi – između 10 i 30 tisuća stanovnika – urbana su središta u kojima ostaju ljudi koji napuštaju svoja sela. Trebali bi biti ključni za ravnomjerni razvoj Hrvatske. No, nažalost, nisu. Zbog rata, loše privatizacije, gospodarskog nazadovanja izgubili su svoju funkciju da okupljaju oko sebe širi prostor i zadržavaju stanovništvo u okruženju. Srednji gradovi nisu prepoznati kao važan segment urbanog i regionalnog razvoja, a s uvođenjem županija izgubili su i snagu koju su imali nekad kad su u njima bile bolnice, škole, važnije institucije i kad je dobar dio tih gradova bio sjedište općina. Županja je danas periferija periferije, a sve su važnije institucije u Vinkovcima i Vukovaru, kao što je sve važno u Virovitici, a ništa u Slatini – kaže slavonski demograf dr. Dražen Živić. Slavonija i Baranja, vjerne vladajućem HDZ-u, nemaju vremena za čekanje. Vlast se hitno treba njima pozabaviti ne uzdajući se samo u fondove EU. Prof. Anđelko Akrap, demograf, napominje i da su ranija istraživanja pokazivala da srednji gradovi trebaju biti nositelji demografske obnove jer su uz potrebnu infrastrukturu najprihvatljiviji za život. – Ljudi su se iselili iz srednjih gradova u inozemstvo jer nema radnih mjesta, ona se otvaraju isključivo u velikim gradovima i sjedištima županija. A da se ukinu županije, došlo bi do još veće centralizacije, pa bismo ostali i bez županijskih centara. Zemlji je nužna decentralizacija, država mora donijeti strategiju za ravnomjeran razvoj zemlje, a tu su srednji gradovi koji trebaju zadržavati stanovništvo u okruženju i biti nositelji razvoja, ključni uz županijske centre – konstatira Akrap. Da stvarnog razvoja, dodaje, ima u Vukovaru i Vinkovcima, prenio bi se on i na Županju. Kad je riječ o jugu zemlje, iz Knina se, kaže Akrap, stanovništvo odselilo jer nema radnih mjesta, a Skradin bi mogao opstati da se u Šibeniku otvaraju radna mjesta. Upozorava i da se država mora uhvatiti u koštac s problemom rada na određeno jer mladima ne omogućuje sigurnost, ne mogu planirati zasnivanje obitelji ni život u svojim sredinama. Nema koristi za zemlju ako do razvoja dolazi uglavnom samo u Zagrebu i malo u Splitu i Rijeci, zaključuje Akrap.