Opasna gusjenica prijeti hrastovima u Maksimiru
Nametnik ima otrovne dlačice koje izazivaju osip na koži. Alergija se može dobiti prolaskom kroz hrastovu šumu
Inače su uobičajni štetnik na hrastu, no ove su se godine jako proširile i počele su ugrožavati ljude koji vrijeme provode u prirodi
Šetali su se šumom i uživali u prirodi, a onda su osjetili jak svrbež. Na koži su im potom počeli izbijati i crveni plikovi, a kod nekih je stanje bilo toliko ozbiljno da su zbog alergijske reakcije na koži završili na Hitnoj, gdje su primili antihistaminike za suzbijanje alergije. To je scenarij koji je u zadnjih nekoliko tjedana doživjelo više stotina ljudi iz Zagreba i okolice. Svima im je zajedničko da su vrijeme proveli u hrastovoj šumi te da su ih pritom “napale“sitne dlačice gusjenice hrastov četnjak.
Ugrožen jug grada i županija
– Dlačice sadrže jak otrov koji izaziva alergijsku reakciju i kod ljudi i kod životinja. Zato se hrastov četnjak nipošto ne smije dirati. Ali alergijska reakcija se može dobiti i ako se samo prođe u blizini gusjenica jer njihove dlačice lako otpadaju pa ih vjetar nanosi na prolaznike – objasnila je Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta te dodala da je hrastov četnjak štetnik koji i inače šteti drveću, ali do sada nije bilo ovako teških slučajeva alergija kod ljudi jer nikada nije bilo ovoliko gusjenica. – Svake se godine od travnja do lipnja mogu vidjeti kako u koloni plaze po drveću, ali nikada se u posljednjih 25 godina nisu ovoliko raširile. To nije alarmantna situacija jer je ipak prirodno u ciklusu života štetnika da ih jedne sezona ima više, a druge manje, no ove godine zbilja treba biti na oprezu – rekla je Matošević te napomenula da reakciju mogu do- biti samo oni koji su u doticaju s dlačicama, odnosno da se alergija nikako ne može proširiti s jedne osobe na drugu. Alergija se može dobiti jedino u blizini hrastova, kojih pak u Zagrebu i okolici ima jako puno. Iako Hrvatski šumarski institut radi prognoze o ugroženim područjima, napominju da se ni na temelju svih njihovih informacija i istraživanja ne mogu točno predvidjeti sve lokacije na kojima bi se štetnik mogao javiti. Za sada je potvrđeno da je najugroženije područje na jugu Zagreba te na tom prijelazu u Zagrebačku županiju. Treba biti posebno oprezan u šumama južno od Lučkog prema Karlovcu, odnosno na području, Jastrebarskog, Klinča Sela, Zdenčine... Upravo je tamo na seoskim gospodarstvima koje obilaze turističke grupe i škole, zabilježen najveći broj trovanja.
Oprez i u centru
Što se tiče centra, zasad još nije uočena opasnost, ali stručnjaci pozivaju na oprez
Što se tiče centra Zagreba, za sada još nije uočena opasnost, ali stručnjaci svejedno pozivaju na oprez, posebice u Maksimiru koji je poznat po svojim velikim i starim hrastovima. Tamo ih je najviše, ali ima ih po cijelom gradu. – Uz Maksimir, u gradu ima još 1288 hrastova, neki su u parkovima, neki u drvoredima, a neki su pojedinačno posađeni – rekao je Igor Toljan, direktor Zrinjevca te dodao da u gradu ima tri vrste hrasta – obični hrast lužnjak te stupasti i crveni hrast.
Treba biti posebno oprezan u šumama južno od Lučkog prema Karlovcu