INICIJATIVA ‘TRI MORA’ PRILIKA ZA ODVAJANJE OD ZAPADNOG BALKANA

Kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već na početku mandata pokrenula Inicijativu Jadran-Baltik nastojeći promijeniti gospodarsku, ali i političku paradigmu po kojoj je Hrvatskoj mjesto i prilika jedino Zapadni Balkan i manevriranje unutar granica bivše Jugoslavije, mnogi su podignuli obrvu. Domaća ekonomska i politička javnost reagirala je s priličnom skepsom na pokušaj da se Hrvatska ukrca na vlak jače suradnje sa zemljama novim članicama Europske unije, s kojima dijelimo i puno zajedničkih društvenih iskustava iz doba socijalizma te s kojima naposljetku imamo zajedničko tržište. Od pogleda u budućnost i inspiracije bila je jača dogma po kojoj se Hrvatska mora ograničiti na uzak krug zemalja bivše Jugoslavije s kojima je stvorila trgovinske veze i u koje izvozi po inerciji i bez previše truda. Dvije godine kasnije, kada je inicijativu prihvatila i Europska unija, kada su se u nju ukrcale i crnomorske zemlje pa se naziva “Tri mora”, a predsjednik SAD-a Donald Trump potvrdio dolazak na forum u Poljskoj, kritike na račun predsjednice Grabar-Kitarović znatno su se utišale. Srednja Europa, kako je Trump naziva, a koju čini dvanaest zemalja među kojima je i Austrija predstavlja 28 posto teritorija Unije i 22 posto njezina stanovništva, ali i samo oko 10 posto BDP-a Europske unije. U brojkama to je čak 1650 milijardi eura, odnosno ekonomska aktivnost koju Hrvatska proizvede za 33 godine rada i poslovanja. Mali pomak u tom krugu Hrvatskoj može značiti veliki iskorak, odnosno veliku priliku za zemlju kojoj pod hitno treba ubrzanje ekonomije. Gospodarstva koja smo nekad gledali kao zaostala koristeći prednosti europskih fondova galopirajućim su korakom prestigla Hrvatsku. Lani nas je Rumunjska pretekla po BDP-u per capita, a sada smo po kupovnoj moći bolji samo od Bugarske koja s Hrvatskom dijeli probleme od sporog pravosuđa, neefikasne javne administracije i rigidnog radnog zakonodavstva. Oni su atraktivniji za ulaganja u proizvodnju zbog osjetno nižih poreza na rad i kapital od Hrvatske. Poljska i Češka trebaju nam biti vrijedan izvor know howa jer su prošle kroz slične poteškoće s transformacijom ekonomije iz planske u tržišnu, ali i u prilagođavanju očekivanja građana od socijalnih transfera u kontekstu svima dostupnog i javnim novcem financiranog školstva, zdravstvenog te mirovinskog osiguranja. Povezani smo i geografski, odnosno na istim smo transportnim i energetskim rutama koje možemo iskoristiti za jačanje standarda građana. Predsjednica Grabar-Kitarović odabrala je pravu agendu i zahvaljujući njezinoj upornosti Hrvatsku se percipira kao jednog od pokretača ideje. Inicijativu treba gurati, čak i kada to domaći mediji nazivaju “laktarenjem do Trumpa” jer je Hrvatska percepcijom sebe kao lidera inspiriranog isključivo kompleksom veće vrijednosti i statistički i u očima takmaca dogurala do pozicije sigurnog luzera.

Španjolski parlament odbacio je prijedlog Podemosa za glasovanje o povjerenju premijeru Rajoyu. On je bio zadovoljan jer je osigurao podršku proračunu i osigurao stabilnost Vlade.